O odlasku i dalje razmišlja svaki četvrti mladi građanin

Kvalitativno istraživanje “Prethodna iskustva migracije i aspiracije za migracijom mladih u Hrvatskoj” provele su znanstvene suradnice Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu dr. sc. Dunja Potočnik i dr. sc. Mirjana Adamović. Istraživanje je financirano i koordinirano od Zaklade “Friedrich Ebert”, a terensko prikupljanje podataka provedeno je u rujnu i listopadu 2017. Osnovni motiv za istraživanje bio je sve veći problem odljeva hrvatskog stanovništva u inozemstvo.

– Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u razdoblju od 2007. do 2016. došlo je do dramatičnog porasta registriranog broja emigranata, sa 15.000 u 2007. na 36.000 u 2016. godini. Pritom, naravno, uvijek treba imati na umu kako je riječ samo o registriranom odljevu, odnosno o pojedincima koji su odjavili svoje prebivalište iz Hrvatske, a stvaran je broj višestruko veći – kaže Dunja Potočnik, dodajući kako je istraživanje pokazalo da ne žele svi mladi otići u inozemstvo, a takvi mladi upitani su za ključne razloge u odabiru ostanka. Za Glas je Potočnik prikazala samo preliminarne uvide u rezultate, jer se objava studije očekuje krajem prosinca 2017.

Taj prvi uvid odnosi se na dosadašnja iskustva migracije, koja su, kaže, velikim dijelom motivirana željom za stjecanjem obrazovanja i novih iskustava. “Mladi koji se odlučuju na takav oblik migracije najčešće se i vraćaju u Hrvatsku, jer je velikim dijelom riječ o studentima koje tek čeka stjecanje diplome. Dio mladih u inozemstvu je boravio u djetinjstvu s obitelji, tijekom radnog vijeka svojih roditelja. Najmanje su brojni mladi koji su u inozemstvu boravili u svrhu zapošljavanja, a pretpostavljamo da je tomu tako jer mladi koji su uspjeli pronaći posao u inozemstvu još uvijek tamo i borave. Kada o zapošljavanju u inozemstvu govorimo, ističe se jedna bitna razlika, a to je da o njemu najvećim dijelom razmišljaju nezaposleni mladi, i to mladi završene trogodišnje ili četverogodišnje srednje škole”, ističe Dunja Potočnik, dodajući kako to ne iznenađuje jer je riječ o kategoriji mladih koji se zapošljavaju nešto sporije od mladih s visokoškolskom diplomom.

Prema njezinim riječima, mladi koji razmišljaju o odlasku u inozemstvo najvećim dijelom još nisu zasnovali vlastite obitelji, što je i razumljivo, jer je riječ o mladima do 29 godina. Kaže kako stoga i najveći broj njih razmišlja o samostalnom odlasku, uz eventualno priključenje obitelji “kada se snađu”.

– Podatci ove kvalitativne studije u skladu su s dosadašnjim uvidima o namjerama emigriranja mladih, a koji su dobiveni istraživanjima provedenima od Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. Podatci iz tri vala istraživanja – 1999., 2004. i 2013. godine, pokazali su kako oko petine mladih razmišlja o privremenom, a oko četvrtine o dugotrajnom odlasku u inozemstvo. Među njima je, kao i u kvalitativnom istraživanju provedenom 2017., najviše nezaposlenih mladih srednjoškolskog obrazovanja, a odlasku su najmanje skloni visokoobrazovani zaposleni mladi koji su već zasnovali vlastite obitelji – zaključuje Dunja Potočnik.