S 1. siječnjem liste čekanja na dijagnostičke pretrage ne bi trebale prelaziti 270 dana, a opće i županijske bolnice prijeći će pod kapu države. Dvije su to glavne novosti u zdravstvenom sustavu koje nas očekuju nakon Nove godine. Dok će takve liste čekanja, priznao je i sam ministar Vili Beroš, po svoj prilici biti kratkog vijeka, prenošenje osnivačkih prava nad općim bolnicama na državu trebalo bi rezultirati značajnim promjenama prema efikasnijem zdravstvenom sustavu. – donosi Novilist
Od Nove godine rastu i participacije u zdravstvu, za sve koji nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje. Tako se, primjerice, participacija za dan bolničkog liječenja povećava s 13,29 na 17,70 eura, participacija za specijalističku dijagnostiku sa 6,62 na 8,83 eura, a posjet obiteljskom liječniku ili recept u ljekarni ostaje na sadašnjih 1,32 eura. Maksimalni iznos koji će pacijenti bez dopunskog osiguranja plaćati ako završe u bolnici bit će 580 eura. Polica dopunskog osiguranja HZZO-a ostaje ista, 9,29 eura mjesečno, dok će kod privatnih osiguravatelja u siječnju cijene porasti.
Sistematski pregledi
Promjena u zdravstvu iza Nove godine ima još – na nacionalnoj razini krenut će sistematski pregledi, na koje će se pozivati stariji od 40 koji dvije godine nisu bili kod liječnika, krenut će i onkološke uputnice koje svim pacijentima sa sumnjom na zloćudnu bolest osiguravaju maksimalni prioritet, a Hrvatska će do ljeta, odnosno nove turističke sezone, dobiti službu hitne helikopterske medicinske pomoći. Najavljuju se i druge reformske promjene, na primjer uvođenje psihologa u domove zdravlja, a Hrvatska bi prvi put trebala zakonom zabraniti prodaju energetskih pića maloljetnicima te strože regulirati duhanske proizvode.
Očekuje se da će bolnički sustav, kao najveći potrošač i generator zdravstvenog duga, u 2024. poslovati pozitivno, jer se s tim ciljem bolnice i centraliziraju. U bolnicama strahuju od moguće redukcije broja odjela i kreveta, a iz Ministarstva zdravstva potvrđuju kako će promjena biti.
– Izmjena posteljnih kapaciteta, uključujući i dnevne bolnice, provodi se izmjenom i donošenjem nove Mreže javne zdravstvene službe, sukladno potrebama gravitirajućih pacijenata. Novom mrežom reorganizirat će se bolnički kapaciteti, smanjiti broj akutnih kreveta gdje je to opravdano, povećat će se broj stolaca odnosno postelja dnevnih bolnica i bolničkih kreveta za dugotrajno liječenje i palijativnu skrb. Reformskim mjerama nije predviđeno spajanje odnosno ukidanje bolnica, već funkcionalna integracija svih bolnica, a sve u svrhu pružanja što bolje, brže i učinkovitije zdravstvene zaštite našim pacijentima, poručuju iz resornog ministarstva.
Osim promjena s pravne strane, one će se odraziti i u organizaciji sustava. Standardizirano poslovanje bolnica doprinijet će, tvrde, poboljšanju financijskog poslovanja, nabavi medicinskih uređaja i lijekova te boljem upravljanju ljudskim resursima. Organizacijskim promjenama postići će se standardizacija u pružanju bolničke zdravstvene zaštite, na dobrobit zaposlenih, a posebno pacijenata koji će dobiti bolju kvalitetu zdravstvene zaštite i bolje ishode liječenja.
I u Udruzi poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) polažu velike nade u ovu promjenu. Glavno je očekivanje ravnatelja bolnica da se uvjeti poslovanja poboljšaju, da budu realni, kaže direktor UPUZ-a Dražen Jurković.
Foto: Radio NG arhiva
