Članovi novogradiške Udruge roditelja poginulih hrvatskih branitelja i ove godine prisjetili su se obljetnice smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.
Uz 21. obljetnicu kod Spomen obilježja poginulim, smrtno stradalim i umrlim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu te kod spomenika dr. Tuđmanu, položili su vijence i upalili svijeće u spomen na ovog velikana hrvatske povijesti i sve hrvatske branitelje koji su dali svoj život u obrani samostalne i suverene Republike Hrvatske.
– Mi smo se obvezali dok god budemo u mogućnosti da ćemo dolaziti na ovo mjesto i odavati počast onima koji su učinili najviše za hrvatsku državu. Prvi hrvatski predsjednik dr Franjo Tuđman je to itekako zaslužio. Prije svega zahvaljujući njegovom vizionarstvu, njegovoj pameti i strategiji, te izboru ljudi koji su s njim pošli u ostvarenje ovog devetstoljetnog cilja i sna hrvatskog naroda, on je to i ostvario. Ostvario je to s našim sinovima, našom djecom, našim kćerima i s onim djelom hrvatskog naroda koji je želio samostalnu demokratsku i nezavisnu Hrvatsku. Danas smo ostvarili svoje snove, imamo hrvatsku državu, nadamo se da će se stvoriti uvjeti da ljudi u njoj mogu normalno živjeti i da nam, posebice mladi, ne odlaze iz nje – istaknuo je Ante Vukšić, predsjednik Udruge roditelja poginulih hrvatskih branitelja grada Nova Gradiška.
Vizionar i utemeljitelj hrvatske države
Podsjetimo, prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman rođen je 14. svibnja 1922. u Velikom Trgovišću u Hrvatskom zagorju. Bio je ugledni povjesničar.
U Zagrebu 1961. godine osniva Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske (danas Hrvatski institut za povijest), čiji je ravnatelj do godine 1967. godine. Od 1963. do 1967. godine izvanredni je profesor na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu (danas Fakultet političkih znanosti), gdje je predavao predmet Socijalistička revolucija i suvremena nacionalna povijest. Stupanj doktora povijesnih znanosti postigao je 1965. godine na Zagrebačkom sveučilištu obranom disertacije Uzroci krize monarhističke Jugoslavije od ujedinjenja 1918. do sloma 1941. Bespuća povijesne zbiljnosti (1989.) Tuđmanovo su najpoznatije djelo.
U Hrvatskoj su (kao i nekim drugim republikama) u travnju i svibnju 1990. godine raspisani višestranački izbori na kojima je pobijedila Tuđmanova stranka, Hrvatska demokratska zajednica, s preko 60 % zastupničkih mandata u Hrvatskom saboru koji je izabrao Tuđmana za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske. Nakon promjena ustava pobijedio je oba puta na izravnim izborima za predsjednika Republike Hrvatske 1992. i 1997. te je dužnost obnašao do smrti 1999. godine.
Hrvatska je 1991. godine napadnuta od strane Srbije, koja je instrumentalizirala većinu srpskoga pučanstva u Republici Hrvatskoj i Jugoslavensku narodnu armiju s ciljem stvaranja Velike Srbije, koja bi u maksimalističkim planovima zauzimala preko 70 %, a u minimalističkim 26% hrvatskog teritorija. U velikosrpskoj ideologiji cijela Slavonija, Podravina, Banovina, Lika i Dalmacija bile bi, uz cjelokupno područje Bosne i Hercegovine, priključene Srbiji i Crnoj Gori.
Rat je Tuđman, po ocjenama većine sudionika i promatrača, vodio briljantno . Otežući i sklapajući primirja, Tuđman je gradio hrvatsku vojnu snagu i stvarao uvjete za veće vojne operacije, te konačno pokrenuo udar koji je slomio srpsku paradržavu u Hrvatskoj, tzv. Republiku Srpsku Krajinu. Možda je najbolje priznanje izjava protivničkoga generala, ministra obrane Veljka Kadijevića, da im je Tuđman slomio koncepciju sa svojih 20 primirja jer im nije dozvolio da se razmašu, a mješavinom neprestanih pregovora i ratnih operacija doveo je do raslojavanja JNA koja nije mogla iskoristiti svoju golemu prednost u naoružanju.
Hrvatska se 10. prosinca 1999. godine oprostila od svoga prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana, koji je umro nakon dugotrajnih pokušaja liječenja. Njegovo se posljednje počivalište nalazi na groblju Mirogoju uz crkvu Krista Kralja, na početku glavne mirogojske aleje.
