Povijest hrvatskog naroda obilježena je nizom važnih događaja i istaknutih ličnosti, a posebno mjesto zauzima razdoblje Hrvatskoga Kraljevstva i vladavina kralja Tomislava. Kao prvi hrvatski kralj, Tomislav, simbolizira početke hrvatske državnosti i političke samostalnosti te predstavlja jednu od najvažnijih figura ranosrednjovjekovne povijesti. Njegovo ime, zabilježeno u pismu pape Ivana X. iz 925. godine, svjedoči o međunarodnom priznanju hrvatske kraljevske vlasti i učvršćivanju položaja Hrvatske među tadašnjim europskim državama. Predavanje na tu temu organizirao je Gradski muzej Nova Gradiška, a održao ga je dr. sc. Tomislav Galović, izvanredni profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predavanje donosi pregled svega što je sačuvano o imenu i djelu kralja Tomislava te o načinu na koji je kroz stoljeća bio doživljavan u historiografiji, umjetnosti i narodnoj predaji.
Pozdravnu riječ u novogradiškom muzeju održala je ravnateljica Jelena Kovre koja je svima poželjela dobrodošlicu dok je gosta predavača predstavila organizatorica predavanja, djelatnica Gradskog muzeja, Marija Mihaljević.
Mihaljević je istaknula kako je Tomislav Galović rođen 1979. godine u Novoj Gradiški od oca Stanka i majke Mirjane (rođ. Benasić). Od 1984. živio je u Malinskoj. U Bogovićima je završio osnovnu školu, a Pazinski kolegij – klasičnu gimnaziju u Pazinu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je povijest, arhivistiku, latinski jezik i rimsku književnost. Na istom je sveučilištu doktorirao s temom Libellus Policorion – Rogovski kartular (diplomatičko-povijesna analiza). Sada je izvanredni profesor i predstojnik Katedre za pomoćne povijesne znanosti i metodologiju historije na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Bio je i obnašatelj dužnosti prodekana za organizaciju i razvoj Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Vanjski je suradnik Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te član Znanstvenog centra izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo pri Staroslavenskom institutu u Zagrebu. Suradnik je Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu. Tomislav Galović aktualni je predsjednik Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti, krovne strukovne organizacije hrvatskih povjesničara. Član je Upravnog vijeća Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu i Glavnog odbora Matice hrvatske te pročelnik njezina Odjela za povijest. Proučava hrvatsku srednjovjekovnu povijest i pomoćne povijesne znanosti, hrvatsko glagoljaštvo te posebice povijest otoka Krka. Autor i koautor je desetak knjiga i dvjestotinjak znanstveno-stručnih radova, urednik više zbornika te organizator znanstvenih skupova. Član je Uredništva časopisa Hrvatska revija (od 2017.). Glavni je urednik znanstvenog časopisa Krčki zbornik Povijesnog društva otoka Krka i član uredništva časopisa Fontes, Izvori za hrvatsku povijest. Glavni je urednik časopisa Bašćina Društva prijatelja glagoljice u Zagrebu. Urednik je područja povijest pri Izdavačkom savjetu FF-pressa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Oženjen, otac troje djece, Tomislav je obiteljski čovjek.
Dr. sc. Tomislav Galović jučer je u Novoj Gradiški govorio o Hrvatskom Kraljevstvu i kralju Tomislavu u širem kontekstu obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, ističući važnost povijesnih izvora i njihova tumačenja za razumijevanje ranosrednjovjekovne hrvatske državnosti. Posebno je naglasio simboličku i pravnu dimenziju kraljevske titule te kontinuitet ideje hrvatske državnosti od 9. stoljeća nadalje.
Govoreći o velikoj izložbi “U početku bijaše kraljevstvo“ koja je svoja vrata otvorila prošle godine u Galeriji Klovićevi dvori posvećenoj ovoj obljetnici, istaknuo je kako se ona održava pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i u koordinaciji Ministarstva kulture i medija, dok je organizacija povjerena Galeriji Klovićevi dvori, Hrvatskom državnom arhivu, Hrvatskom povijesnom muzeju, Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu te Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, uz poseban doprinos Zagrebačke nadbiskupije, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru, a može se posjetiti do kraja 15. ožujka ove godine.
Objasnio je kako je izložba tematski podijeljena prema ključnim političkim, društvenim, vjerskim i kulturnim fenomenima hrvatske povijesti, s naglaskom na kontinuitet kraljevstva – od kneževine i narodnih vladara do razdoblja tuđih dinastija na hrvatskom prijestolju. Kao glavni autor izložbe istaknut je Dino Milinović, uz koautore Tomislava Galovića i Trpimira Vedriša te kustosicu Ivu Sudec Andreis, a u njezinoj realizaciji sudjelovao je velik broj stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva. Galović je posebno izdvojio neke od najvažnijih eksponata, poput Višeslavove krstionice, Bašćanske ploče te natpisa sa sarkofaga kraljice Jelene, naglašavajući njihovu iznimnu povijesnu i simboličku vrijednost. Poseban dio izložbe posvećen je upravo kralju Tomislavu i razvoju njegova povijesnog i kulturnog lika kroz stoljeća, uključujući umjetničke interpretacije, spomenike i filmske zapise vezane uz jubilej iz 1925. godine.
Na kraju je podsjetio kako je Hrvatski sabor 14. ožujka 2024. godine proglasio 2025. godinu Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, čime se dodatno naglašava važnost krunjenja kralja Tomislava i njegova spomena u pismu pape Ivana X. iz 925. godine kao ključnih trenutaka u oblikovanju hrvatske državnosti i nacionalnog identiteta.
Ono što zasigurno možemo svi naučiti iz ove teme je kako Hrvati ne smiju popustiti pod izravnim ili indirektnim pokušajima negiranje naše povijesti, a koliko čvrsto ćemo stajati iza svog identiteta pokazuje i ogroman interes javnosti za ovu teme što je potvrdila i novogradiška publika.
