364 dana uoči ulaska u Europsku uniju, Hrvatska, kao, pretežno poljoprivredna zemlja, još uvijek nije riješila problem poljoprivrednog zemljišta. Iako je resorno ministarstvo izradilo nacrt novog zakona o poljoprivrednom zemljištu i osnovalo posebnu Agenciju koja bi se njime trebala baviti, priča još nije zaživjela. Struka kaže kako su upravo zbog toga planovi kojima se u funkciju namjerava staviti milijun novih, neobrađenih hektara zemljišta, itekako pod upitnikom. Što je s Agencijom, koje su njeni zadaci i koliko ljudi zapošljava, u ovom trenutku nije poznato.
Stručnjaci se slažu kako je Agencija za poljoprivredno zemljište itekako potrebna, ali smatraju kako neće uspjeti odraditi posao do srpnja iduće godine. Također, smatraju kako , za razliku od starog Zakona koji je imao zadaću stavljanja zemlje u funkciju ljudi, novi Zakon o kojemu će se, tek raspravljati, preferira stavljanje zemlje u funkciju kapitala. Dugoročni plan ministra poljoprivrede je da Agencija za poljoprivredno zemljište , uz državnu zemlju, u punu funkciju stavi i neobrađene oranice, iako je tu odredbu Ustavni sud ukinuo prošle godine.
Najspornija je, ipak, odredba, prema kojoj će svi biti izjednačeni, pa će se zemljište davati u koncesiju ponuđaču s najboljim gospdarskim programom, što automatski, u bolju startnu poziciju stavlja velike sustave. Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, MATO BRLOŠIć tvrdi kako Agencija pod hitno mora profunkcionirati, jer bi, u suprotnom, gotovo 100 tisuća hektara moglo ostati bez poticaja, budući da jedinice lokalne samouprave više ne raspolažu državnim zemljištem. Agencija za poljoprivredno zemljište, pod uvjetom da počne raditi svoj posao, trebala bi odraditi posao općina kod raspodjele zemljišta i u kratkom vremenu, staviti u funkciju gotovo milijun hektara. Podsjetimo kako jedinice lokalne samoupravne u 10 godina nisu uspjele obaviti ni upola manje.
Iako su u počecima, brojne političke stranke zagovarale jedinstvenu Agenciju za poljoprivredno zemljište, po uzoru na europsku regulativu, činjenica je kako su u Hrvatskoj brojne parcele zapuštene i usitnjene, a istovremeno obrađuje se tek trećina zemljišta obrađivanog početkom prošlog stoljeća.
Autor: Simonida Tarbuk/izvori:Agroglas
