U reportaži na online portalu Redakcijske mreže Njemačke (RND) o životu u Hrvatskoj, „najmlađoj članici Europske unije“, koju donosi DW,autor Thorsten Fuchs napominje kako brojke pokazuju neupitan ekonomski napredak Hrvatske nakon jedanaest godina članstva u EU-u. „Domaći bruto proizvod porastao je s gotovo 60 na dobrih 71 milijardu američkih dolara u 2022. godini, nezaposlenost je pala sa 17 na 6 do 7 posto, a godišnje plaće gotovo jednako visoke kao u Poljskoj i Mađarskoj. Osim toga zemlja dobiva golemu financijsku pomoć EU-a, 30 milijardi eura samo od 2021. do 2027. godine”, navodi se u tekstu.
Korupcija i “demokratska regresija”
Ali istovremeno se ukazuje i na korupciju kao veliki problem. „U proteklih osam godina premijer Andrej Plenković morao je smijeniti 30 ministara, većinu njih zbog optužbi za korupciju. Zemlja je tek na 56. mjestu u globalnom indeksu korupcije Transparency Internationala. Prema novom zakonu, zviždači koji citiraju iz istražnih dosjea suočavaju se s kaznom do tri godine zatvora. Prema novom istraživanju, 74 posto stanovništva nezadovoljno je smjerom u kojem se zemlja razvija”, piše RND.
Autor citira i Sonju Schirmbeck iz Zaklade Friedrich Ebert u Zagrebu. „Prema vani se vlada predstavlja kao proeuropska i predana vladavini prava, ali na unutarnjem planu vidimo golemu demokratsku regresiju.” Stoga, koliko god bila sumorna slika koju građani imaju o svojim političarima, „mnogi su zadovoljni zbog činjenice da su dio Europe. Pogotovo s obzirom na vlastitu povijest”, navodi autor.
“Živimo bolje zahvaljujući Europskoj uniji”
Tako je i s vlasnicom frizerskog salona Ksenijom Jukčić. Njen 30-godišnji sin radi kao pomorski inženjer u Rotterdamu. „Europa? To je najbolje što nam se moglo dogoditi”, kaže. Zato jer je njenom sinu omogućila bolji život.
Oduševljenje Europom pokazuje i Hana Zoričić, zamjenica Glavne državne rizničarke u Ministarstvu financija. Njena posljednja velika zadaća je bila priprema zemlje za uvođenje eura. „Dobro je biti dio ove velike obitelji koja se zove Europa. Uzbudljivo je sjediti za stolom i vidjeti kako nas druge zemlje i Europska komisija vide kao ravnopravne članice”, kaže ona. Dodaje kako je imala različite ponude da radi kao savjetnica za velike firme, s puno većom plaćom, ali, kaže, „ja nisam nikada ništa drugo željela raditi osim ovih velikih strateških projekata”.
No Europa je važna i u malom. Rodoljub i Višnja Džakula su vlasnici malog OPG-a na Baniji, proizvode ekološke i bio proizvode, uglavnom meso. “Ovdje živimo bolje zahvaljujući Europskoj uniji”, naglašava Višnja, ta joj je poruka važna. Ali onda dodaje: „Problem koji imamo je hrvatska politika. Oni ne razumiju model koji trebamo za našu regiju.” Lokalno, regionalno, ekološki – to je njena vizija. U EU-u, posebice u Austriji, supružnici vide uzore i saveznike. A u Zagrebu ih dočekuje prije svega ravnodušnost, navodi se u tekstu RND-a.
Mladi razmišljaju o odlasku
Unatoč rastu standarda i niskoj stopi nezaposlenosti, ekonomska situacija mladih je ipak loša – cijene i stanovanja i općih životnih troškova stalno rastu, piše dalje njemački novinar. Navodi primjer Emanuela, 21-godišnjaka koji radi kao konobar i zarađuje 1.000 eura mjesečno.
To na prvi pogled ne zvuči loše, ali mu na kraju ne ostaje puno kada samo stan plaća 550 eura. „Sve više mladih Hrvata stoga razmišlja o odlasku iz zemlje. Prema reprezentativnom istraživanju Zaklade Friedrich Ebert, koje će biti objavljeno na jesen, danas 40 posto više mladih razmišlja o iseljavanju nego prije šest godina. Trend je već primjetan, nedavno je broj stanovnika pao na ispod četiri milijuna. I Emanuel želi otići, u Irsku ili Švedsku, jer je čuo da tamo svi govore engleski. Svi njegovi prijatelji misle tako, kaže Emanuel. I za 20 godina Hrvatska će biti prazna”, navodi se u tekstu njemačkog novinara Thorstena Fuchsa na portalu RND.
Foto: ilustracija
