Ljeti posvuda vrebaju enterovirusi kojih ima 70-ak vrsta i nitko na njih nije imun, no najčešće žrtve su djeca od 4 do 12 godina.
Enterovirus u tijelo ulazi kroz probavni trakt te inficira sluznicu ždrijela i probavnog trakta. Razmnožava se u limfnim čvorovima, nakon čega se putem krvi širi u organe te često kreće i u napad na živčani sustav.
Nakon što se jedno dijete zarazi, bolest u prosjeku pogađa polovicu ostale djece i 25 posto odraslih članova obitelji. Enterovirusi su prisutni u slini, sluzi nosa i stolici zaraženih te se bolest najčešće prenosi prljavim rukama, s čovjeka na čovjeka kapljičnim putem, kihanjem i kašljanjem te izravnim kontaktom s izlučevinama zaraženog ili predmetima, primjerice kvakom na vratima, čašom ili slušalicom telefona na kojima se zadržavaju virusi. No zaraziti se možemo i u bazenu ako je voda zagađena.
Upravo o tome koji su organi na meti virusa ovisi hoće li se razviti bolest s blagom ili teškom kliničkom slikom.
Enterovirusi su velika skupina virusa koja izaziva različite oblike bolesti, od potpuno bezopasnih pa do onih koje mogu dovesti do invalidnosti (virus polia) ili čak smrti ako se radi o vrlo teškim infekcijama koje zahvaćaju srce ili srčanu ovojnicu, no one su vrlo rijetke. Nasreću, većina enterovirusa izaziva kratkotrajne i po život neopasne tegobe koje prolaze u roku od nekoliko dana, upozoravaju stručnjaci.
Većina enteroviroza izaziva lakše oblike bolesti s nespecifičnim simptomima povišene temperature koja može skočiti i do 40°C, glavobolje, opće slabosti, bolova u grlu, mišićima i bolovima u trbuhu, a ponekad se javljaju i osip te povraćanje i proljev koji traju oko tri dana.
Dok blage enteroviroze prolaze brzo, teži oblici (herpangina) traju dulje te je potreban nadzor liječnika. Liječenje se uglavnom sastoji u skidanju povišene tjelesne temperature te u nadoknadi izgubljene tekućine. Kod pojave osipa potrebno je biti strpljiv, jer se on obično smanjuje nakon tri, četiri dana. Coxsackie virusi izazivaju uglavnom obične prehlade, a u rijetkim slučajevima upalu srčanog mišića, srčane ovojnice, meningitis i upale gušterače. Kod djece najčešće izazivaju bolest šaka, stopala i usta koja je praćena visokom temperaturom i osipom po tijelu. Na nepcu se mogu pojaviti ranice i mjehurići, koji se potom mogu proširiti na sluznicu usta.
Liječenje je jednostavno – potrebno je sniziti visoku tjelesnu temperaturu, kad prijeđe 38,5, i nadoknaditi tekućinu. Echovirusi pak izazivaju viroze s općim simptomima slabosti, povišene temperature i osipa, a liječi se samo temperatura, savjetuju stručnjaci.
Jede se lagano: Riža i jogurt
U slučaju proljeva i povraćanja ne preporučuju se svježe voće i povrće te voćni sokovi. Dok su simptomi najizraženiji, jedite prokuhanu rižu ili rižine pahuljice te sluz koja se dobije kuhanjem riže. Tek kad se povraćanje i proljev smire, uvedite kompote ili lagano prokuhano povrće te ne zaboravite probiotički jogurt, koji smiruje crijeva.
Dječji organizam lako dehidrira
Kod djece skidajte temperaturu kad prijeđe 38 stupnjeva lijekovima na bazi paracetamola i, ako je potrebno, tuširanjem u mlakoj vodi. Budite oprezni s bebama i malom djecom – ako temperatura ne pada ili se jave jaki proljevi i povraćanje, odmah se javite liječniku jer dječji organizam lako dehidrira. Kod grlobolje djetetu možete pomoći pastilama za grlo, a u slučaju začepljenog nosića koristite sprej ili masti za bolju prohodnost.
Izvor: 24 SATA
Foto: Ilustracija
