Zbog porasta potražnje za drvom i proizvodima od drva, ali i zbog institucionalnih te administrativnih nedostataka koji su prisutni u sektoru šumarstva u brojnim zemljama, nezakonita sječa stabala i s njom povezana trgovina postaju sve ozbiljnije pitanje.
Nezakonita sječa dalekosežan je problem od velike međunarodne važnosti. Ona predstavlja značajnuprijetnju šumama budući da doprinosi procesu krčenja i propadanja šuma te je odgovorna za oko 20% globalne emisije CO2, ugrožava bioraznolikost i dovodi u pitanje održivo gospodarenje i razvoj šuma, kao i gospodarsku održivost subjekata koji postupaju u skladu s primjenjivim zakonodavstvom. Nezakonita sječa stabala doprinosi i pustošenju, ali i eroziji tla te može pogoršati ekstremne vremenske pojave i poplave.
Borba protiv nezakonite sječe
Osim toga, ima društvene, političke i gospodarske posljedice, nerijetko stoji na putu dobrom upravljanju i ugrožava sredstva za život lokalnih zajednica koje su ovisne o šumama, a može se povezati i s oružanim sukobima. Europska komisija stoga je nedavno objavila izvješće o efikasnosti europske regulative o drvu koja se počela primjenjivati 2013. godine. U izvještaju se navodi kako je EU na putu ka postizanju zacrtanih ciljeva u borbi protiv nezakonite sječe te ilegalne prodaje trupaca, no izazova još uvijek ima mnogo.
Razvijanje sustava suzbijanja ilegalne trgovine
Napredak je vidljiv kroz sve veću osviještenost europskih trgovaca, ali i kupaca, koji inzistiraju na legalnosti proizvoda svojih dobavljača. Regulativa je također potaknula zemlje članice u razvijanju sustava i usklađivanja vlastitih zakonskih akata s uvjetima europske legislative. Prve dvije godine od provođenja Uredbe o drvupočinje se primjećivati napredak u suzbijanju ilegalne trgovine drvnom građom, no i dalje je potrebno uložiti dodatni napor za rješavanje ovog problema kako od strane zemalja članica tako i od strane privatnog sektora, navodi se u izvješću Europske komisije.
Od 2014. godine pa do danas uočen je značajan napredak u implementaciji europske uredbe o drvu diljem Europske unije. I dok je te 2014. bilo čak 18 zemalja članica čije regulative nisu bile u skladu s novim europskim propisima, godinu kasnije broj je reduciran na samo četiri zemlje, Grčku, Mađarsku,Rumunjsku i Španjolsku.
Prekršajne mjere za četiri zemlje
Prošle godine Europska komisija protiv tih zemalja pokrenula je i određene prekršajne mjere zbog neusklađivanja s europskim uredbama. Na kraju izvješća zaključeno je kako ove mjere uvelike pridonose i široj borbi protiv ilegalne sječe drva, na svjetskoj razini. Zaustavljanjem loše prakse prekomjernih i najčešće ilegalnih sječa, zaustavlja se deforestacija i degradacija šumskih staništa, održava biološka raznolikost i smanjuje negativan utjecaj od klimatskim promjena.
U Uredbi o drvu navodi se također kako je drvni sektor od velike važnosti za gospodarstvo Unije. Organizacije gospodarskih subjekata važni su čimbenici sektora budući da predstavljaju interese tih subjekata u širim okvirima i dolaze u međudjelovanje s različitim zainteresiranim stranama. Te organizacije također posjeduju znanje i sposobnost koje im omogućuju da analiziraju relevantno zakonodavstvo i svojim članovima olakšaju usklađivanje s tim zakonodavstvom, ali oni tu svoju sposobnost ne bi trebali koristiti za ovladavanje tržištem.
Poduzetnici snose najveći dio odgovornosti
Kako bi se olakšala provedba Uredbe i doprinijelo razvoju dobrih praksi, primjereno je priznati organizacije koje su razvile sustave dužne pažnje koji ispunjavaju zahtjeve koji proizlaze iz Uredbe. Priznavanje i povlačenje priznanja nadzornih organizacija trebalo bi provoditi na pravedan i transparentan način. Prema Uredbi, postoje dvije skupine koje posluju s drvnom sirovinom i proizvodima od drva: poduzetnici i trgovci.
Poduzetnici su oni koji prvi plasiraju proizvode od drva na EU tržište i snose najveći dio odgovornosti dok su trgovci oni koji kupuju ili prodaju drvnu sirovinu ili proizvode od drva koji su već na tržištu te imaju samo obavezu vođenja evidencije svojih dobavljača i kupaca kako bi se lakše pratio put drvne sirovine. Trgovci u svim dijelovima lanca opskrbe moraju moći navesti gospodarske subjekte koji su im isporučili drvo i proizvode od drva te takve informacije moraju čuvati najmanje pet godina.
Kazne od 5 do 150 tisuća kuna
Republika Hrvatska odmah je po stupanju na snagu ove europske Uredbe uskladila i svoje zakone s europskom regulativom, a nadležna tijela za provedbu jesu ministarstvo nadležno za poslove šumarstva i drvne industrije, Ministarstvo financija i Carinska uprava Republike Hrvatske, a kazne se kreću od 5.000 kuna za obrtnike pa do 150.000 kuna za pravne osobe koje u Europsku uniju uvezu drvo i proizvode od drva, a koji nisu pokriveni dozvolom FLEGT.
FLEGT je sustav za izdavanje dozvola za uvoz drva u EU usvojen na europskoj razini još 2005. godine, čime se uspostavio dobrovoljni sustav koji osigurava da se u EU uvozi samo zakonito posječeno drvo iz zemalja koje su pristale sudjelovati u takvom sustavu.
Izdavanje dozvole za uvoz drva
O novom sustavu pisali smo u časopisu Hrvatske šume čim je stupio na snagu. U svome tekstu Ratko Matošević iznio je tada prednosti koje imaju izvoznici i drvni proizvođači iz Hrvatske zbog činjenice što drvo Hrvatskih šuma posjeduje FSC certifikat što bitno bolje identificira porijeklo sirovine jer su nositelji certifikata pod sustavom redovne godišnje kontrole i kod njih je vrlo važan sustav sljedivosti.
No, samo posjedovanje FSC certifikata nije dovoljno pa je FSC izdao i dodatne upute za nositelje certifikata kojim ih obavezuje da u skladu s primjenjivim zakonskim propisima pruže informaciju o vrsti i porijeklu drva koje uvoze. Dvije godine od početka primjene nove europske uredbe o drvu, izvješće pokazuje kako stvari idu na bolje, no borba protiv kriminala dugotrajna je i teška i traži apsolutnu predanost svih uključenih subjekata.
Autor: Irena Devčić/Agroklub
