U 58 općina i gradova ostaju bez dijela ili cijele potpore po hektaru
Općinski načelnik Zlatko Aga jedan je od više stotina ljudi koji su u petnaest dana, koliko je savjetovanje s javnošću trajalo, ostavili komentar na stranici e-savjetovanje, nezadovoljan najavljenim izmjenama prema kojima bi poljoprivredni proizvođači s područja Rešetara ostali bez ukupno milijun eura godišnje „što će rezultirati zasigurno još manjom željom za radom na zemlji, a zemlja će još više biti mrska našim mladima, koji će odlaziti još više iz ovoga kraja.“
Valja naglasiti da će poljoprivrednici susjedne općine Staro Petrovo Selo i grada Nove Gradiške dobivati potpore od 120 eura, a Rešetari koji su u sredini neće jer kao izgovor imamo vrijednije i bogatije tlo od susjeda. Kriteriji našeg brdskog i nizinskog dijela do sada su imali prednost ispred susjeda jer su naši brdski dijelovi imali i imaju nagib i preko 40 posto, a u posavskom dijelu vlada pseudoglej, teška zemlja, teško nepropusno tlo s velikim udjelom gline, što pri obradi zahtjeva dodatne operacije i troškove da bi se dobili zadovoljavajući prinosi, što uopće nije uzeto u obzir, a da ne govorimo uopće o elementarnim nepogodama i pojavama kao što su mraz, led, suša i velike oborine te poplave. Ako sve to nije dovoljno da se općina Rešetari ostavi u kategoriji značajnih prirodnih ograničenja, ozbiljno ću se početi baviti preispitivanjem svoga rada u Hrvatskoj, pa neka se „inženjeri“ iz Afganistana koji rade u našim ministarstvima bave ovakvom poljoprivredom, koja nam propada zbog takvih, a svi samo šutimo i dajemo im za pravo da nas unište. Općina Rešetari i sam kao načelnik borit ću se svim sredstvima zbog neopravdanog skidanja s liste i štete koja se nanosi poljoprivrednicima i braniteljima, a dvije susjedne jedinice lokalne samouprave- Staro Petrovo Selo i grad Nova Gradiška- ostavilo se na listi iako su u pitanju ista agropedološka područja- negoduje načelnik Aga naglasivši kako se ponavlja povijesna pogreška i da administracija u ministarstvima ne vidi šumu od drveća, zbog čega će poljoprivrednici općine Rešetari biti u neravnopravnom položaju u odnosu na susjede. Shvatio bi, dodaje, da Rešetare i susjednu općinu i grad dijele kilometri, no nije mu jasno kako je u razmaku od samo nekoliko metara tlo potpuno drukčije.
Zar ćemo se opet upitati zašto mladi ne ostaju u Slavoniji, nego odlaze, zašto se prave razlike među susjedima i zar ćemo morati mrziti jedni druge? Ispada da naši poljoprivrednici griješe jer po ovim kriterijima ispada da je bolje tla i njive ne raditi i ostaviti da još više propadaju pa bi time ostali u području značajnih prirodnih ograničenja i dobivali veće potpore za svoj rad i proizvedenu hranu na području općine Rešetari. Volio bih čuti ime tog stručnjaka koji je potpisao ovu studiju po kojoj su tri susjedne općine u različitim kategorijama. Znajte, općinama kao običnim smrtnicima ta studija nije dostavljena. Koja su to biofiziološka ograničenja koja su se u Rešetarima smanjila, a u Starom Petrovom Selu i Novoj Gradiški ostala ista- pita Aga pa dodaje kako će samo u Brodsko- posavskoj županiji poljoprivrednici biti zakinuti za čak pet milijuna eura.
Što smanjenje potpora u dobrom dijelu Slavonije znači za cijeli taj kraj, očitovali su se mnogi čelnici jedinica lokalne samouprave, a scenarij daljnjeg „razvoja“ ondje nije teško iščitati.
Ne ide to nikako u korist ni poljoprivrede ni općeg prosperiteta- kaže Aga, a na pitanje kako se u cijelu tu shemu uklapa velebni i hvaljeni „Projekt Slavonija“ , samo se podsmjehuje: „Ovakvi su potezi čavao u lijes Slavonije“ – kaže.
