Hipertenzija je glavni čimbenik rizika srčanih bolesti, moždanog udara i bubrežnih bolesti. Dugotrajno i neliječeno stanje hipertenzije vodi u krajnjem stanju zatajenju rada bubrega, a može čak izazvati i smrtni ishod. “Dijagnostički postupci su usmjereni na određivanje visine krvnog tlaka. Prema nekim istraživanjima u Hrvatskoj čak 37,5 % stanovništva ima povišen krvni tlak”, ističe voditeljica Higijensko epidemiološke ispostave, spec. epidemiologije, dr. med. Zorana Marić.
Studije koje proučavaju Eskime otkrile su kako oni dnevno unose vrlo malo soli te nemaju takvih problema. S druge strane, ljudima u sjevernom Japanu prosječna dnevna potrošnja soli veća je od 25 g. Stoga 40 % ondašnjeg stanovništva boluje od hipertenzije.
Dr. Marić ukazuje na svezu konzumacije soli i povišenog krvnog tlaka: “Davno je uočena povezanost hipertenzije s dnevnim unosom soli. U Hrvatskoj se dnevno unosi u prosjeku 5-10 g soli po osobi. Podaci također predstavljaju veći dnevni unos nego što je to preporučeno. Naime, Svjetska zdravstvena organizacija smatra da 2 g natrija dnevno predstavlja optimalni dnevni unos. Da se ljudi toga pridržavaju, pojavnost povišenog krvnog tlaka svakako bi se smanjila”.
Pod motom “Manje soli – više zdravlja” ljudi bi svakodnevno trebali razmišljati o ovom problemu, a ne samo u mjesecu prevencije hipertenzije. Obiteljska medicina susreće se svakoga dana s ljekovima neophodnima za kontrolu povišenog krvnog tlaka.
Postoje i neki pomoćni mehanizmi kojima možemo djelovati da se krvni tlak održava u normalnim granicama, poručuje dr. Marić te dodaje: “Uz unos soli do 2 g dnevno, potrebno je i hraniti se zdravo te imati neku tjelesnu aktivnost, ne konzumirati alkohol, ne pušiti, kontrolirati stres ako je to moguće, regulirati tjelesnu težinu. Dijabetes, ako ga imamo, moramo kontrolirati i liječiti. Na taj način bili bi u manjem riziku od zatajenja srca i bubrega, što stvara dugogodišnje postojanje hipertenzije”.
U Europi godišnje umre 4,2 milijuna ljudi od posljedica kardiovaskularnih bolesti. I u Hrvatskoj te bolesti predstavljaju vodeći problem. Naime, smatra se da su one uzrokom smrtnosti kod 55,4 % žena i 41,8 % muškaraca. Postoje pokazatelji da je u Hrvatskoj u zadnje tri godine udio kardiovaskularnih bolesti ispod 50 % u ukupnoj smrtnosti. To je znak da se situacija ipak malo popravila.
U našoj županiji se smatra da 44,5 % ljudi umire od posljedica prethodnih kardiovaskularnih bolesti. Priča o prevenciji svakako treba biti kontinuirana. Prema epidemiološkim istraživanjima, te bolesti imaju neke osobne značajke kao što su dob, spol i nasljeđe, ali i način života i loše navike.
“Prema studijama provedenim u različitim populacijama čak 44 do 76 % smanjila se smrtnost od bolesti srca ukoliko se prevencija provodi i smanji rizično ponašanje, a svega 23 do 47 % smanji se smrtnost zbog terapijskih intervencija. To su mjere koje pokazuju efekt tek nakon dužeg mjerenja i, naravno, kontinuiranog provođenja”, ističe doktorica.
U ovim Danima otvorenih vrata Službe za epidemiologiju u Dom zdravlja dolazili su uglavnom ljudi koji su i inače upoznati s tim da imaju povišeni krvni tlak te odlaze na preglede kod svojih liječnika. “Ukazali smo im da je indeks tjelesne mase viši nego što bi to trebao biti za njihovu visinu i težinu te da to predstavlja dodatni rizični čimbenik za komplikacije. Davali smo im i savjete za količline dnevnog unošenja soli. Konzumiranje suhomesnatih proizvoda, sušene i zasoljene hrane predstavlja povišeni rizik. Svi su oni čuli te savjete, a koliko će ih se pridržavati, to ne možemo znati. O ovom se problemu, u svakom slučaju, mora češće pričati. Ljudi se moraju educirati tijekom cijele godine, a pogotovo u mjesecu prevencije”, zaključuje doktorica.
Autor: Zorislav Knežević/photo: arhiva
