Produktivnost rada tema je koja bi jednako trebala zanimati i privatni i javni sektor. Produktivnost rada je određena mjera učinkovitosti rada, odnosno koliko je nekog posla djelatnik obavio u nekoj vremenskoj jedinici npr. u toku jednog sata radnog vremena. Možemo izraziti i intenzitet rada kojim se mjeri utrošena količina vremena na pojedinoj jedinici proizvodnje ili određenom zadatku.
Učinkovitost raste kada raste produktivnost tako što se u nekoj jedinici vremena obavlja više radnih zadataka. Tehnološka pomagala nam itekako u tome pomažu npr. kada u svoje poslovanje uvedete novi softver ili automatizirate neki proces, imate bolji stroj, minimalizirate greške itd. No osim, nazovimo ih „tehničkih“ pomagala koji optimiziraju procese, također i sustav nagrađivanja radnika ili pomaganje u njihovim životnim situacijama može utjecati na povećanje produktivnosti rada. Kako to? Tako što stupanj zadovoljstva motivira djelatnike da učinkovitije obavljaju svoje radne zadatke.
Kako bi poslodavac mogao znati kakva je učinkovitost njegovih djelatnika, bitno je izvršiti određena mjerenja u određenom periodu. Čak i kada vremenom naučimo naše djelatnike optimizirati svoje vrijeme i pretočiti ih u povišenu produktivnost nasprema njihovih radnih zadataka, nama koji surađujemo na dnevnoj bazi s državom, redovito nailazimo na profile koji jedan papir, kojeg mi rješavamo u par minuta, traje i do par dana, a nažalost nekada i tjedana. I zatim se pitamo kako to da je naš državni aparat tako skup i neučinkovit?
Državna blagajna se značajnim dijelom puni od poreza poduzetnika, od doprinosa koje opet plaćaju poduzetnici, od svih inih propisanih nameta koje smo dužni podmirivati i podmirujemo.
Nas država ne pita jesmo li optimizirali rad svojih djelatnika – jer oni nisu i mogu si uzeti vrijeme koje žele i trebaju.
A naše vrijeme?
Samo poduzetnici znaju koliko je skupo!
Mirela
