Mirela Relković: Prijedlozi Vlade novih izmjena Zakona o radu

U posljednju godinu i sedam mjeseci, otkako je i službeno proglašena pandemija korona virusa, mnogo toga se promijenilo na polju načina rada. Po prvi puta moderna civilizacija je prigrlila rad od kuće kao formu službenog rada. O tome se pričalo, moglo se čuti da na sjeveru Europe ovaj model je prihvatljiv, no mi ga kao takvoga nismo poznali – barem ne službeno. Svakako među poduzetnicima bilo je takvih primjeraka koji su i godinama funkcionirali na ova način. No naravno samo kada je riječ o njima samima, ne i o npr. njihovim djelatnicima.

Uz oblik rada od kuće poznato je da je u našoj državi i po nešem Zakonu to zapravo prekršaj. Niste znali? Da je, jer u Zakonu o radu nigdje nije definiran rad od kuće kao oblik rada.

Sukladno situaciji Vlada RH je dostavila socijalnim partnerima novi nacrt teksta Zakona o radu, a pregovori su počeli ovaj tjedan. Ako je vjerovati aktualnom ministru Josipu Aladroviću, ministru rada, mirovinskog sustava, socijalne politike i obitelji, cilj je regulirati rad na izdvojenom mjestu rada (tzv. rad od kuće), smanjiti broj ugovora na određeno vrijeme i skratiti otkazni rok.

Osim toga prijedlozi izmjena ZOR odnose se i na:

• Poslodavac će s istim radnikom moći sklopiti najviše tri uzastopna ugovora na određeno vrijeme ako za to postoji objektivan razlog, a ukupno trajanje svih ugovora (uključujući i prvog) ne smije biti duže od tri godine.
• Minimalni zakonski plaćeni dopust je sedam dana, no izmjenama ZOR-a predlaže se njegovo redefiniranje na pet, odnosno tri dana. Pet dana plaćenog dopusta radnik bi tako imao za pružanje osobne skrbi koja je, zbog ozbiljnog zdravstvenog razloga, potrebna članu uže obitelji ili je potrebna osobi koja s radnikom živi u istom kućanstvu. Za sklapanje braka i smrt člana uže obitelji plaćeni dopust je smanjen na tri dana, dok je pravo na slobodne dane za rođenje djeteta izbačeno iz ZOR-a.
• Prijedlogom novog zakona dozvoljeni prekovremeni rad na razini godine podiže se za 20 sati, na ukupno 200 sati. Istovremeno se predlaže ukidanje gornje granice u slučaju uređenja broja prekovremenih sati kolektivnim ugovorom pa će se on moći ugovarati i u višoj satnici od 250 sati, tj. sadašnjeg maksimuma.
• Predlaže se skraćivanje otkaznog roka u slučajevima povrede obveze iz radnog odnosa i to na jedan tjedan. Sada u slučaju otkaza zbog skrivljenog ponašanja radnik ima pravo na polovicu otkaznog roka prema godinama staža provedenog kod istog poslodavca. Ako sam radnik otkazuje ugovor o radu, tada otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana. Prema prijedlogu novog ZOR-a, u budućnosti bi taj otkazni rok iznosio dva tjedna (ako je radnik kod poslodavca neprekidno proveo manje od jedne godine), odnosno mjesec dana (ako je kod poslodavca radio duže od godinu dana).
• Kada je riječ o radu od kuće, odnosno radu na izdvojenom radnom mjestu rada „koji se ne obavlja u prostoru poslodavca, već se obavlja od kuće, odnosno u nekom drugom prostoru ili na mjestu koje sporazumno odrede poslodavac i radnik ili o čijem odabiru odlučuje radnik“ precizira se da je poslodavac dužan nadoknaditi radniku troškove „za utrošenu energiju, vodu, komunalne pristojbe i slično u iznosu utvrđenom kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu“. Te troškove poslodavac treba isplatiti i platformskim radnicima. Poslodavcu se otvara mogućnost ulaska u prostor doma radnika radi održavanja opreme ili provedbe unaprijed utvrđenog nadzora, ako o tome prethodno postigne dogovor s radnikom. Ugovor o radu s radnikom koji radi na izdvojenom radnom mjestu treba sadržavati dan u tjednu ili razdoblje trajanja rada na izdvojenom radnom mjestu. I do sada je zakon propisivao da plaća i druga materijalna prava radnika na izdvojenom radnom mjestu ne smiju biti manja od plaće radnika koji radi na istom ili sličnom radnom mjestu u prostoru poslodavca
• Poslodavac s radnikom više neće moći ugovoriti plaću u neto iznosu. Iako se i aktualnim Zakonom o radu plaća i naknada plaće smatraju izdacima u bruto iznosu, dio poslodavaca je zbog nepreciznih odredbi o obaveznom sadržaju ugovora o radu s radnicima ugovarao plaću u neto iznosu, a takvi radnici nisu imali nikakve koristi od poreznih rasterećenja dohotka.
• Zakonom se uređuje i pravo radnika na nedostupnost nakon radnog vremena, odnosno tijekom korištenja prava na odmore i dopuste. Međutim, to neće biti zakonom zajamčeno pravo. ZOR unosi ovaj pojam u naše zakonodavstvo navodeći kako se to pravo treba urediti kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Poduzetnici dragi, u ovoj fazi ovo je samo prijedlog Zakona o radu, no uskoro će neki od ovih prijedloga biti i usvojeni, ako ne i većina. Stoga ukazujem na oprez jer zapošljavanje djelatnika zahtjeva ozbiljan angažman poslodavca, ali i sredstva.