Vjernici pravoslavne vjeroispovijesti danas čekaju Božić, najradosniji kršćanski blagdan. 

Blagdan Božića ujedno je blagdan mira i bratske povezanosti među ljudima. Uvjereni smo da će proslava Božića i ove godine svim vjernicima i ljudima dobre volje biti poticaj da u svojim životnim sredinama promiču životni optimizam i odgovorno društveno ponašanje, toleranciju i suradnju, u cilju općeg dobra naše Domovine.

Želimo svima radosno blagdansko obiteljsko i vjerničko zajedništvo i ujedno svako dobro u 2017. godini!.

Od dana Hristovog rođenja započinje hrišćanska era, i od tog dana hrišćanski narodi, a i ostali svijet, počinju brojati godine.

Za spomen rođenja Hristova, još od apostolskih vremena ustanovljen je veliki praznik – Božić. Sveti Jovan Zlatousti kaže da je Božić izvor za sve praznike hrišćanske, jer da nije bilo Hristovog rođenja, ne bi bilo ni krštenja, ni vaskrsenja, ni drugih.

Božić se od početka nije praznovao istog dana, već je tek u četvrtom vijeku, u vrijeme cara Arkadija, uvedeno da se Božić praznuje odvojeno od Bogojavljenja i da se praznuje 25. prosinca, po Julijanskom kalendaru (7. siječnja, po novom, Gregorijanskom). Toga istog dana Rimljani su imali praznik koji se zvao “Dies natalis Solis invicti”, dan slavljenja sunca koje se neprestano vraća k ljetu i obnavlja, pa je praznovanje Božića određeno u taj dan da bi se potisnuo ovaj rimski praznik.

Da bi se hrišćani dostojno pripremili za Božić ustanovljen je post od 28. prosinca do 6. siječnja uveče (od 15. studenog do 24. prosinca), koji nije tako strog kao uskršnji. On odgovara zimskom, godišnjem odmoru. Međutim, Božić, ma u koji dan pao, mrsni je dan.

Na ikoni se Hristovo rođenje predstavlja ovako: pećina i u njoj jasle; presveta Bogorodica sa Josifom i mladim Isusom. Pastiri se klanjaju, a sjajna zvijezda svojom svjetlošću osvjetljava novorođenog Hrista. Na visini lete anđeli, za jasle privezane su mazge, a janje je u prvom planu.

O Božiću ljudi se, umjesto uobičajenog pozdrava, pozdravljaju sa “Hristos se rodi” i “Vaistinu se rodi”.

Ni jedan praznik nema više narodnih običaja nego Božić, koji se održavaju i dan danas. Najčešći običaji su: polaganje badnjaka, zastiranje domova slamom, kvocanje i pijukanje, mješenje česnice, pečenje pečenice, položajnik, a ima i mnogih drugih vjerovanja, gatanja, izreka i poslovica.

“Sretan Vam Božić i porođenje Kristovo! Rođendan Isusa Krista, koji je trajno obilježio ljudsku povijest, vazda nas podsjeća da nikada ne smijemo iznevjeriti temeljna kršćanska i općeljudska načela savjesti i života, a to su istina, pravda i jednakost. Stoga je manje bitno je li se kao ljudi i narodi ravnamo i živimo po julijanskom ili gregorijanskom kalendaru. Katolici i Pravoslavci dvije su grane istoga kršćanskog stabla. U ime Radija Nova Gradiška, zaposlenika, direktora Željka Siladija, kao i u svoje osobno, čestitamo Vama i svim sugrađanima pravoslavne vjeroispovijesti Božić i želimo sve najbolje u novom ljetu!  

Doista, Hristos se rodi!”

Glavni i odgovorni urednik: Đurđa Siladi

Komentari
Prethodni članakŠtivica: Blagoslov župnog dvora
Sljedeći članakČelništvo HSLS-a Brodsko – posavske županije posjetili sjedište pravoslavne crkve u Sl.Brodu i čestitali Badnjak i Božić