Vučković je uvjerena da će Hrvatska imati dovoljno pšenice. “Pratimo trgovačke tijekove i žetvu. Što se tiče pšenice, prema podacima koji se odnose na jesen, mi smo zasadili 160 tisuća hektara u odnosu na sezonu prije, što je 10 posto. Kad govorimo o svim žitaricama, to je negdje do 6 posto”, kazala je.
Rekla je da se nitko ne usudi se prognozirati što će biti s cijenama pšenice.
“Ta cijena je značajna, iako nešto niža nego prije mjesec dana. Značajno je viša u odnosu na prošlu godinu. Cijene uglavnom regulira tržište, a mi interveniramo potporama ako osjetimo značajan poremećaj”, ustvrdila je.
Nećemo imati prazne police u trgovinama
Poručila je da ne treba strahovati da ćemo na jesen imati prazne police u trgovinama zbog nestašice ulja.
Što se tiče uljene repice, ministrica je kazala da je ona zasađena u manjoj površini nego prošle godine, dok je suncokreta zasađeno nešto više i to otprilike 65 tisuće hektara.
“Računamo na 73 tisuće tona biljnog ulja, dok su hrvatske potrebe 49 tisuća. Kad pogledamo trgovinske tijekove, za sada se nemamo potrebe brinuti”, rekla je Vučković.
Država je, naglasila je, osigurala veće robne rezerve putem izvanredne odluke, posebno za ulje, kukuruz i pšenicu.
Ministrica je istaknula da zabrana izvoza poljoprivrednih proizvoda na EU tržište nije u skladu s europskim pravom, dodavši da ni jedna članica Europske unije nije zabranila izvoz.
“Kada bi se to napravilo, po mojoj procijeni, imalo bi niz negativnih efekata. Ne možete uzimati od Europe ono što vam se sviđa, a ostavljati ono što vam se ne sviđa”, poručila je.
Sufinancirali smo nabavu umjetnog gnojiva s 200 milijuna kuna
Osvrnula se i na rast cijena umjetnog gnojiva.
“Mi smo sufinancirali nabavu umjetnoga gnojiva, nekima se to čini nedovoljnim, međutim to je bila alokacija od 200 milijuna kuna. Naravno da ćemo reagirati i dalje ako bude potrebe. Mi smo sada zabrinuti hoćemo li imati dovoljne količine dušičnih gnojiva. Učinit ćemo sve da imamo”, rekla je Vučković.
Naglasila je i da je Petrokemija veliki značajan proizvođač koji opskrbljuje 60 do 70 posto domaćeg hrvatskog tržišta.
“Naša zadaća je pratiti što se događa i procjenjivati hoćemo li imati dušičnog gnojiva za jesen, a potrebe su 170 tisuća tona. Treba promatrati situaciju i osigurati određene reakcije ako bude potrebe. Za sada nema straha”, poručila je.
Pomažemo velikim prehrambenim subjektima
Na pitanje ima li prostora da Vlada pomogne velikoj prehrambenoj industriji s obzirom na rast cijena plina i struje, ministrica je istaknula da su oni ponos i tradicija hrvatskog gospodarstva.
“Mi za sada pomažemo velikim subjektima. Oni koji su u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji koriste dio potpora, a proizvođači koriste značajne investicijske potpore za obnovljive izvore energije, kao i za preradu i slično. Svakako, s obzirom na određene pozive pisanim ili usmenim putem posljednjih dana, ukazivanje na rast cijena i na teret koji to nanosi našoj prerađivačkoj industriji, mi ćemo razmotriti mogućnosti daljnje pomoći”, najavila je ministrica.
Na pitanje koliko bi, prestane li rat u Ukrajini, vremena bilo potrebno za normalizaciju dobavnih pravaca, Vučković je rekla kako tako preciznih podataka nema. Dodala je da bi trebali postojati podaci o tome što je srušeno od postrojenja te u kakvom je stanju zemljište.
“U Europi se uspostavljaju tzv. linije solidarnosti i Hrvatska je ponudila svoje kapacitete kako bi se ti tijekovi normalizirali”, kazala je, naglasivši kako bi posebno trebali biti solidarni prema trećim državama, sjevernoj Africi, Bliskom istoku i jugoistočnoj Aziji, kako bi se spriječio rizik od gladi.
Izvor: Vlada/Nova TV
