Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH odobrilo je osječkom Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti, dislociranom studiju u Slavonskom Brodu, financijsku potporu za provedbu programa popularizacije znanosti u 2016. godini. Riječ je o programu „Promicanje znanstvenih istraživanja jezične baštine hrvatskoga naroda“, kojim se nastavljaju već dugi niz godina usustavljena i prepoznatljiva istraživanja slavonskog dijalekta, na čemu neumorno radi prodekanica ovog Fakulteta, voditeljica dislociranog studija u Slavonskom Brodu, istaknuta brodska znanstvenica, izv. prof. dr. sc. Emina Berbić Kolar.
Projekt je, ističe prof. dr. Berbić Kolar, usmjeren na popularizaciju slavonskog dijalekta primarno među učenicima srednje škole i studentima, ali i svim drugim građanima sve s ciljem da se osvijesti važnost čuvanja nematerijalne kulturne baštine. Upravo je Brodsko-posavska županija jedina u Hrvatskoj u kojoj su dva govora (jedina iz Slavonije) zaštićena kao nematerijalna kulturna dobra Republike Hrvatske; to su staroperkovački (iz Starih Perkovaca) i sičanski (iz Siča) mjesni govori.
Najznačajniji rezultat višegodišnjeg rada na istraživanju i čuvanju izvornoga slavonskog dijalekta jest knjiga ‘Sičanske riči’, koje su autorice izv.prof.dr. sc. Emina Berbić Kolar i prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić. U toj knjizi opisan je jedan od najznačajnijih govora posavskoga poddijalekta slavonskog dijalekta, onaj kojim govore žitelji mjesta Siče, kod Nove Gradiške. Sičanski govor je zaštitio Mate Kapović, a profesorice Berbić Kolar i Kolenić izradile su rječnik i gramatiku.
„Premda je broj izvornih govornika toga govora manji od 306, istraživanje leksika i frazeologije toga gotovo izumrloga govora, iznimno je važno zbog očuvanja cjelovitosti nematerijalne kulturne baštine hrvatskoga jezika, posebice slavonskog dijalekta. Programom se stoga želi, ne samo približiti istraživanja javnosti, već i potaknuti učenike i studente na bavljenje dijalektologijom, a jezikoslovce usmjeriti na nužno istraživanje ugrožene nematerijalne jezične kulturne baštine“ ističe Emina B. Kolar, dodajući da se program sastoji od serije javnih predavanja, te medijske promocije najznačajnijih dosadašnjih istraživanja.
Tijekom ove godine očekuje i završetak rječnika staroperkovačkog govora, kojega je upravo ona i zaštitila kao kulturno nematerijalno dobro. „Istraživanje podrazumijeva jako puno terenskoga rada, snimanje i obradu snimljenog materijala i zaista onaj tko ne zna što znači baviti se dijalektologijom ne može si ni posvijestiti kako je to puno teži posao od odlaska u knjižnicu i skidanja nekih članaka iz baze podataka za znanstveni rad. Ovdje valjda uložiti jako puno vremena za kontakte s izvornim govornicima, to je baš jedan, rekla bih, rudarski posao, ali koji ulijeva zadovoljstvo jer radite s običnim malim ljudima prepunim životnoga iskustva, koji su vrlo jednostavni, počesto i neuki, ali iz te neukosti i jednostavnosti proizlaze tako divne misli i pouke. Ti su naši izvorni govornici jako susretljivi i zainteresirani za suradnju. Rekla bih da od dijalektologije nema zanimljivijeg dijela lingvistike, a posebice kad je riječ o dijalektu šokaca. Šteta bi bila da takvo jezično blago izumre s ljudima, treba ga zapisati i sačuvati. To je primarni cilj ovoga programa, da očuvamo baštinu naših predaka“, kaže Emina Berbić Kolar. U tome veliku ulogu, dodaje, imaju i mediji.
Program ‘Promicanje znanstvenih istraživanja jezične baštine hrvatskoga naroda’ prvi je projekt takve vrste s FOOZOS-a koji je odobren na razini Ministarstva, iako je već bilo projekata na razini osječkog sveučilišta vezanih uz dijalektologiju, a koji su bili namijenjeni mladim docentima i gostima istraživačima. Za ovu je godinu Emina B. Kolar zajedno je s kolegicama s Filozofskog fakulteta iz Tuzle prijavila i projekt „Slavonska i bosanska narodna medicina (socio)lingvistička i kulturno-povijesna perspektiva“, s ciljem usporedbe slavonskog i bosanskog dijalekta. Pri završetku je (čeka se druga recenzija) i Leksikon slavonske narodne medicine Brodsko-posavske županije koji je pripremila Emina B. Kolar zajedno sa svojim bivšim studenticama i studentima, danas magistrama i magistrima primarnog obrazovanja, a iz tiska je upravo izašlo i drugo izdanje slikovnice Slavonska narodna medicina. Osim toga, voditeljica brodskog ‘učiteljskog studija’ priprema zajedno s dekanom Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti prof. dr. sc. Damirom Matanovićem i s kolegama s Fakulteta za crnogorski jezik i književnost iz Cetinja u Crnoj Gori, uređivanje ‘Zbornika Nikole Burovića’, iz 1696. godine, koji bi također uskoro trebao izići iz tiska.
Izvor: Ivica Vlašić/035 portal
