Vlada će povećati ovlasti župana i gradonačelnika; vodeći stručnjak tumači zašto je to katastrofa.
VLADA će krenuti u izmjene Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi kako bi se znatno ojačala pozicija lokalnih čelnika i s druge strane minoriziralo ovlasti lokalnih, odnosno županijskih vijeća. To je danas, na predstavljanju transparentnosti lokalnih proračuna, potvrdio ministar uprave Lovro Kuščević. Ministar je već ranije rekao kako ne smatra najsretnijim aktualno rješenje prema kojem vijeća i skupštine mogu neizglasavanjem proračuna inicirati nove izbore za gradonačelnike, odnosno župane. Nove izmjene bi, dakle, išle u smjeru onemogućavanja takvog poteza vijećima.
Po ovom pitanju moglo bi doći do konsenzusa HDZ-a i SDP-a. Iako službeni stav SDP-a nije poznat, predsjednik njihovog Kluba zastupnika Arsen Bauk rekao je, pisao je Jutarnji list, da postoji potreba da se izbalansira utjecaj predstavničkog tijela i gradonačelnika. Međutim, vodeći autoritet za javnu upravu, profesor Ivan Koprić, smatra da ovakvo rješenje nikako nije prihvatljivo. “Dođe li do toga, vijećnici će postati tek poslušni demokratski ukras, a načelnici gubernatori”, kaže Koprić, nositelj Katedre za upravnu znanost na zagrebačkom Pravnom fakultetu s kojim smo proanalizirali manjkavosti postojećeg zakona, te općenito sustava lokalne uprave.
1. Što bi se mijenjalo?
Prema odredbama važećeg zakona, vijeće glasa o proračunu koji predlaže načelnik, gradonačelnik, odnosno župan. U slučaju da ga ne izglasa, donosi se odluka o privremenom financiranju koja može vrijediti najviše 3 mjeseca, Vlada imenuje povjerenika, te raspisuje prijevremene izbore. Upravo je to rušenje lokalnih čelnika zbog nedonošenja proračuna ono što bi se izmjenama zakona željelo izbjeći. U dosta je jedinica gradonačelnik iz jedne, dok je većina u vijeću iz druge stranke, pa bi HDZ ovim manevrom želio izbeći masovna rušenja proračuna već krajem ove godine, a time i niz eventualnih prijevremenih izbora.
2. ‘Ozbiljni otklon od demokratskih standarda’
Telegramov sugovornik kaže kako bi ovakve izmjene bile “više koraka natrag u razvoju lokalne demokracije”. Koprić napominje da je izglasavanje proračuna od strane predstavničkih tijela temeljno načelo demokratskog poretka. “Ono je uspostavljeno u demokratskom razvoju engleskog parlamentarizma i trebalo bi biti glavni kamen svake demokracije, pa i lokalne, pa i u Hrvatskoj. U tom smislu omogućavati načelnicima da mogu nadjačati vijeće kod donošenja proračuna je ozbiljni otklon od bazičnih standarda demokratske vlasti”, kaže Koprić. Dodaje i da bismo se ovakvim izmjenama vratili na neka stara, dokazano loša rješenja.
3. Već je postojalo slično rješenje
Zakon koji je vrijedio do 2013. omogućavao je načelnicima da mogu povući prijedloge proračuna nakon što bi vijeće ili skupština dala određene amandmane. Tako bi mogli jednostavno dovesti do raspuštanja lokalnih predstavničkih tijela. “To je bila neke vrste proceduralne zloupotrebe koju je neki broj načelnika iskoristio i tako doveo do prijevremenih izbora za vijeće. Pritom je imao manevarski prostor da u nekoliko mjeseci koliko lokalna oporba nije mogla nastupati u vijeću, jer je bilo raspušteno, pokuša pridobiti građane da u novi sastav vijeća izaberu njegove političke podupiratelje”, pojašnjava Koprić.
4. Koji su problemi s ministrovim argumentima?
Ministar Kuščević kao osnovni razlog za ovakvim osnaživanjem lokalnih čelnika navodi činjenicu što su oni izabrani na neposrednim izborima građani, dakle dobili su mandat izravno od građana. Danas je upozorio i da se ove godine može očekivati i do stotinu izvanrednih lokalnih izbora zbog neizglasavanja proračuna. “Meni to zvuči kao, s isprikom vašim čitateljima, glupost. Ministar je pravnik i vjerojatno je tijekom studija i kasnije konzultirao primjerice hrvatski Ustav i Europsku povelju o lokalnoj samoupravi, kao ključni međunarodni ugovor koji smo ratificirali još prije dvadeset godina, koji jasno propisuju da je temelj lokalne samouprave odlučivanje kroz vijeća koja su isto tako neposredno kao i načelnike izabrali građani, ” kaže Koprić.
Prema Povelji bi, dakle, načelnici trebali biti odgovorni vijećima i skupštinama, a ne obrnuto. “Sad nam je svima sjećanje svježe pa znamo da smo i članove vijeća i skupština birali neposredno i istog dana kao i načelnike. Dapače, vijeća smo izabrali u prvom krugu kad je odaziv birača bio bitno veći nego u drugom krugu, pa se može mirne duše tvrditi da je legitimitet vijeća i skupština jači nego legitimitet onih načelnika i župana koji su izabrani tek u drugom krugu”, pojašnjava Koprić.
5. Vijećnici bi izgubili mogućnost kontrole načelnika
Koprić smatra da bi ovakvim promjenama vijećnici izgubili mogućnost autonomno voditi lokalne politike za dobrobit građana i lokalnih zajednica, ali i kontrolirati načelnike za koje kaže da već sada imaju iznimno široke ovlasti. Ministrovu izjavu o opravdanosti ove inicijative zbog toga što su načelnici izabrani neposredno, smatra na neki način opasnom. “Ako je to ministar izjavio, mogu reći da je to krajnje opasno izvrtanje smisla demokratskih lokalnih izbora i pokušaj da se u lokalne jedinice uvede lokalne diktatore kojih će se svi bojati,” direktan je naš sugovornik.
6. No, bi li ovakvo rješenje doprinijelo stabilnosti vlasti?
Koprića smo pitali bi li ovakve izmjene ipak na neki način stabilizirala lokalne vlasti, obzirom da svake godine imamo niz situacija u kojima upravo zbog nedonošenja proračuna dolazi do novih lokalnih izbora. Kaže da ne bi i upozorava na jedan pardoks. “Načelnici ne mogu sami donijeti proračun. U slučaju da vijeće ne donese proračun, ono se raspušta, Vlada imenuje povjerenika, koji međutim nema i ne može imati ovlasti donijeti proračun. Raspisuju se novi izbori, prijevremeni, za vijeće. Nakon par mjeseci provedu se takvi izbori, izaberu novi vijećnici, pa se novo vijeće konstituira. I? Novo vijeće treba donijeti proračun. Ono isto tako može ne donijeti proračun. Gdje se tu vidi neku stabilnost?”
Profesor Koprić u ovakvoj inicijativi vidi samo nastavak političke bitke koja je očito i dovela do neizglasavanja proračuna u normalnoj proceduri. “Ne, nama ne treba ovakvo smiješno rješenje, nama treba istinska lokalna demokracija koja će građanima omogućiti da spriječe trgovine i nelegitimne pa nerijetko i nelegalne zahtjeve vijećnika ali i načelnika. Mi ne vapimo za diktaturom u lokalnim razmjerima, mi svi vapimo za više demokracije, za više utjecaja građana, za uključivanje svih, a naročito mladih da u svojim lokalnim jedinicama mogu utjecati na stvari. Ne trebaju nam lokalni moćnici, njih nam je već i sada preko glave.”
7. Postoji li uopće potreba za promjenom zakona?
Postoji. Koprić kao jednu od većih majkavosti trenutnog zakona ističe aktivnu ulogu Vlade u lokalnim vlastima. “Po mojem mišljenju temeljna greška sadašnjeg zakonskog rješenja je u mogućnosti da lokalne političke sukobe, koji stoje iza neizglasavanja proračuna, rješava Vlada raspuštanjem lokalnog predstavničkog tijela i razrješenjem načelnika ili župana”, kaže profesor Koprić. Takvo rješenje naziva “dekapitacijom lokalne samouprave” i grubim nepoštivanjem demokratski izražene volje lokalnog stanovništva. U konačnici, kaže, to je u suprotnosti sa standardima Europske povelje o lokalnoj samoupravi.
Naglašava i problem toga što Vlada imenuje povjerenike za lokalne jedinice. Smatra da bi tu ovlast trebala delegirati na Sabor. “Očito je naime da Vlada to čini favorizirajući svoje ljude i stranke uključene u većinu koja vlada na državnoj razini. Ona i „nadzire” svoje povjerenike. No, nema nikakvih uvjeta za imenovanje povjerenika – za povjerenika u bilo kojoj lokalnoj jedinici možete biti imenovani Vi ili ja ili bilo tko. Povjerenici mogu biti bilo tko i bilo što,” ističe Koprić u razgovoru za Telegram.
8. Kakvo bi onda rješenje bilo optimalno?
Koprić kao jednu od mogućnosti u slučaju nedonošenja proračuna navodi financiranje lokalne jedinice u okvirima prošlogodišnjeg proračuna. “Uštedjelo bi se dosta novca da se ne provode novi, prijevremeni izbori za vijeće, nego da se nastavi funkcionirati u okvirima zadnjeg usvojenog proračuna uz određene korekcije npr. za sredstva iz EU fondova i slično”, kaže.
Opcija bi mogla biti i uvođenje posebnog tijela koje bi nadziralo lokalne financije. “Moglo bi se uvesti jedno tijelo koje bi bilo sastavljeno od 3-5 članova koje bi imenovali lokalna vlast i lokalna opozicija a na čelu s nekim neovisnim uglednim lokalnim čovjekom koje bi imalo nadzorne ovlasti u pogledu lokalnih financija i mogućnost posredovanja u slučajevima političkog sukoba oko donošenja proračuna.”
9. Postoji još jedna stvar koju Koprić smatra najvažnijom…
Naš sugovornik koji je vodeći autoritet za javnu upravu kaže da je ono što je lokalnoj upravi potrebno demokratizacija. “Dosadašnji model lokalne demokracije bliži se kraju. Valja otvoriti raspravu o njegovoj zamjeni boljim, funkcionalnijim modelom”, kaže. Preferencijalno glasanje na lokalnoj razini je korak koji bi omogućio građanima da jače utječu na lokalnu vlast i lokalne odluke. Profesor Koprić kaže da bi bilo dobro omogućiti takvo glasanje za bar dio lokalnih vijećnika.
“Trebalo bi omogućiti i da se lokalno stanovništvo uključi u postavljanje pitanja na lokalnu političku agendu, da ga se obavezno konzultira oko važnih lokalnih odluka, da se uvede krug pitanja o kojima treba odlučiti lokalnim referendumom, da se otvore kanali političkog utjecaja naročito za mlade, poput internetskih foruma.” To je ona demokratizacija koju trebamo, zaključuje Koprić, a ne vlast pojedinaca.
