Mato Brlošić: “Cijena pšenice treba biti 1, 50 kn/kg”

Dok će žetva pojedinih sorti ječma početi za koji dan, prvi otkosi pšenice, procjenjuju ratari, neće pasti prije 10. srpnja, no pojedini krugovi već izlaze s projekcijama njene ovogodišnje otkupne cijene, dok pojedine seljačke asocijacije poručuju da od ove godine s brojkama više neće izlaziti već ih prepustiti tržištu.

Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) najavljuje kako se u svojoj projekciji cijene drži više izvora. O stanju s poljima pšenice u Hrvatskoj i samoj cijeni razgovarali smo s predsjednikom Hrvatske poljoprivredne komore Matom Brlošićem.

“S obzirom da smo jesenas imali jednu specifičnu godinu u samoj sjetvi gdje je bila velika suša to se nastavilo i tijekom zime s niskim temperaturama i jedan dio proljeća da bi u drugom dijelu proljeća došlo do izuzetno niskih temperatura. Pšenica je doista doživjela veliki broj šokova, ali gotovo pet minuta do 12 došla je veća količina oborina zbog čega se pšenica pokazala da je u dobrom stanju. Očekuju se srednji prinosi, a govori se negdje oko 170-180 tisuća hektara zasijane pšenice. Uz nekakav prosječan prinos možemo očekivati da će biti dovoljno pšenice za naše potrebe”, rekao je Mato Brlošić.

“Što se tiče navedenih uvjeta prilikom sjetve, javna savjetodavna služba ima u svom izračunu podatke da je cijena sjetve pšenice bila 1,34 kn/kg. Cijena koja bi pokrila troškove sjetve trebala bi biti između 1.40 kn i 1,50 kn/kg. Očekujemo da ćemo doći i do razgovora s otkupljivačima, kolike su njihove potrebe i koliko su spremni platiti. Izraziti ćemo svoje mišljenje i cijenu, a kad žetva krene vidjet ćemo koliki će biti urod, a tada će se znati i cijena”, naglasio je Brlošić

Cjelokupni razgovor s Matom Brlošićem poslušajte u ovotjednoj Emisiji za selo i poljoprviredu Radija Nova Gradiška.

Dok neki govore o cijeni pšenicu ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina istaknuo je kako su projekti vrijedni dvije milijarde kuna započeli u poljoprivrednom sektoru. Investicije su usmjerene na vodno gospodarstvo i na kreditne linije EIB-a. Istodobno, drugi dio isplate poticaja trebao bi započeti krajem lipnja, dok novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu predviđa da se u roku od godine dana u upotrebu stavi još milijun hektara zemlje. Poljoprivredno zemljište, vode i šume – nacionalano su bogatstvo ove države i više neće biti na prodaju. Radi se o dugogodšnjem zakupu na 50 godina, poručio je Jakovina.

Komentari