Autor teksta: Matea Lovrić Trlin
Teška godina je iza nas. Godina u kojoj smo se susreli s novom, nepoznatom bolešću, potresima, ekonomskom krizom. Gotovo svu pažnju zaokupila je pandemija, na svakom uglu spominje se novi broj zaraženih, gubitak „normalnog“. Mentalno zdravlje je sve češće ugroženo današnjim ubrzanim načinom života, očekivanjima društva, obitelji i poslodavaca, te se od pojedinca očekuje njegov svakodnevni aktivni doprinos, a pri tom se vrlo malo govori o mentalnom zdravlju. Zašto je to tako? Krenimo redom.
Za početak, pojam mentalno zdravlje često se povezuje samo sa psihičkim poremećajima; ovisnostima, anksioznošću i depresijom. Ono je zapravo puno više od toga, pomaže nam u komunikaciji s drugima, nositi se sa životnim stresovima, ostvarivati svoje potencijale i pridonositi svojoj zajednici. Sastavni je dio čovjekovog zdravlja; nema zdravlja bez mentalnog zdravlja.
Određuje ga niz socioekonomskih, bioloških te okolišnih čimbenika.
Kada se susrećemo s novonastalim situacijama, životnim teškoćama, bolestima, gubitkom bliske osobe te raznim drugim stresovima, u redu je osjećati se drugačije nego inače. U redu je biti ljut, tužan, zabrinut. Ne možemo sve životne situacije podnijeti s osmijehom na licu i u dobrom raspoloženju. Primjerice, socijalna distanca, rad od kuće, “online” nastava, potresi, sve te nepogode koje su nam se dogodile u tako kratkom vremenu, stavljaju na kušnju naše osobne resurse i sposobnosti za brzu adaptaciju. Slijede brige zbog posljedica na ekonomskom, društvenom, obiteljskom i obrazovnom planu. Neki ljudi suočavaju se s teškoćama bez poremećaja mentalnog zdravlja ili uz pojavu blažih simptoma koji se povlače brzo i bez posljedica, dok neki poboljšaju funkcioniranje pri stresnim situacijama te razviju nove mehanizme nošenja sa stresom. Kod manje populacije očekuju se simptomi nekog od mentalnih poremećaja. Dobro mentalno zdravlje omogućuje nam upravo to da svoje emocije prihvatimo i naučimo se nositi s teškoćama koristeći svoje resurse, vještine i sposobnosti.
Jasno je da dobro mentalno zdravlje nije samo stvar pojedinca, jer da bismo bili produktivni i doprinosili svojoj zajednici, moramo biti okruženi drugim mentalno zdravim ljudima i zajednicom koja nas razumije i podržava. Želimo li takvo okruženje, moramo stvoriti uvjete za učenje i vježbanje vještina suočavanja i izgradnje kvalitetnih odnosa.
Država i društvo moraju prepoznati važnost očuvanja mentalnog zdravlja građana i moraju biti uključeni u istraživanje, planiranje i implementiranje aktivnosti koje promoviraju i podržavaju razvoj mentalnog zdravlja.
Stručnjaci predviđaju kako ćemo uskoro imati pandemiju psihičkih poremećaja, kao posljedicu pandemije virusom COVID-19. Izloženi smo riziku od zaraze virusom, a svakodnevna rutina promijenjena nam je izdanim mjerama. Ne očekuje se kod svakog pojedinca pojava mentalnih poremećaja, ishod ovisi o obilježjima ličnosti pojedinca, spolu, te drugim čimbenicima.
Unatoč velikom iskoraku u medicini i znanosti, mentalnom zdravlju i dalje se ne pridodaje dovoljno pažnje, usporedimo li to s brigom o fizičkom zdravlju.
U Hrvatskoj su nedostatni institucionalni kapaciteti i nedovoljna je javna percepcija programa zaštite. I dalje tu postoji prostor za dodatna poboljšanja, što bi svakako bila dodatna edukacija javnosti te potpora društva kao neizostavnog dijela mentalnog zdravlja svakog pojedinca. S većim znanjem o problemima mentalnog zdravlja djece i mladih u zajednici i okruženju gdje djeca i žive, ljudi će moći prepoznati probleme i biti bolje pripremljeni pružiti im prvu pomoć i podršku. Odgojno-obrazovni djelatnici imaju neizmjeran potencijal za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih. Stoga je izuzetno važno pružiti učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima u osnovnim i srednjim školama stručne alate, znanja i kompetencije kako bi uspješnije prepoznavali poteškoće koje djeca i mladi pokazuju i djelovali kao prva pomoć i podrška kod problema mentalnog zdravlja učenika.
Istraživanja pokazuju da rane intervencije na razini zajednice kao što je ulaganje u kvalitetno roditeljstvo i promoviranje mentalnog zdravlja u školama kroz učenje emocionalnih i socijalnih vještina pozitivno utječu na mentalno zdravlje djece i mladih, a pozitivan utjecaj nastavlja se i u odrasloj dobi.
Kada potražiti stručnu pomoć?
Najvažnije je pratiti pojavu simptoma.
Poteškoće vezane uz psihofizički rast i razvoj, adolescentne krize, izostanci i loš uspjeh u školi, problemi i poremećaji u ponašanju, eksperimentiranje s drogama, prekomjerne konzumacije alkohola, problematično klađenje, psihičke smetnje koje su uzrokovane obiteljskim problemima, disharmonički i disfunkcionalni odnosi u braku i/ili obitelji, poremećaji prilagodbe (npr. gubitak posla, smrt bliske osobe, razvod), psihičke smetnje uzrokovane stresom (reaktivna psihička stanja), anksiozni poremećaji, poremećaji raspoloženja, poremećaji spavanja, seksualnog funkcioniranja te drugi razni otežavajući poremećaji i poteškoće. Sve ovo mogu biti razlozi koji ometaju normalno funkcioniranje te osobni rast i razvoj. Potaknite osobu na traženje /prihvaćanje pomoći i podrške bliskih osoba, ali i stručnjaka.
U sklopu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Brodsko – posavske županije djeluje Služba za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti. Ona se bavi onim dijelom mentalnog zdravlja koje je usmjereno na prevenciju i rano otkrivanje mentalnih poremećaja. Zaštita mentalnog zdravlja mladih, prevencija razvoja i što raniji početak liječenja mentalnih poremećaja najbolji su način da se kasnije smanji učestalost i težina psihičkih poremećaja, što je vrlo važno budući da, prema epidemiološkim podacima, psihijatrijski poremećaji spadaju među najteže poremećaje obzirom na proširenost, dugotrajnost, težinu i posljedice tih poremećaja.
U sklopu Službe provode se individualni liječnički psihijatrijski pregledi, individualni savjetovališni psihosocijalni tretman te rad na modifikaciji ponašanja.
Prije eventualnog uključivanja u tretman Službe preporuča se javiti telefonom radi kratkog informativnog razgovora nakon kojeg se dobivaju potrebne informacije i preporuka za daljnje djelovanje.
„Najgori sukobi mogu nam pružiti neizbrisiv osjećaj sigurnosti i smirenosti nakon što ih nadvladamo. Posebno su takvi teški konflikti i njihovi učinci nužni za postizanje vrijednih i trajnih rezultata.“
Carl Gustav Jung ovim citatom govori nam da se zapravo moramo suočiti s našim problemima, a ne potiskivati ih i time stvarati još veće. Progovorite o tom. Nazovite, potražite pomoć. Niste sami!
Izvori:
1) Nacionalna strategija zaštite mentalnog zdravlja za razdoblje od 2011. do 2016. (2010). Zagreb:Vlada Republike Hrvatske
2) World Health Organization. (2004) Promoting mental health: Concepts, emerging evidence, practice: Summary report.
3) WHO (2018.) Mental health: strengthening our response
4) Nastavni zavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije: Zaštita mentalnog zdravlja
Više informacija potražite na
http://zzjzbpz.hr
https://hr-hr.facebook.com/SavjetovalisteZaMladeSb
KONTAKTI – IZDVOJENO
35000 Slavonski Brod, A. Cesarca 71
tel: 035/411-319
[email protected]
35400 Nova Gradiška, M. Gupca 40B
tel: 035/363-308
