Marijini obroci potiču ljude da podrže njihov novopokrenuti apel koji ima za cilj prikupiti sredstva za najranjiviju djecu koja pate od razornih posljedica globalne krize hrane. Dobrotvorna organizacija Marijini obroci je odlučna da udvostruči svoj trud kako bi dospjela do „ zaboravljene“ djece koja su bila u teškoj situaciji i prije pandemije, ali koja se sada suočavaju s nedostatkom hrane i u nekim slučajevima mogućim gladovanjem. Marijini obroci već pružaju dnevno obrok u školi za više od 2.2 milijuna djece u 20 država. Ovo jednostavno rješenje ne ublažava samo njihovu glad, nego im daje mogućnost da se usredotoče i koncentriraju na učenje te završe svoje školovanje. U zamjenu, nudi im nadu u znatno svjetliju budućnost i priliku da doprinesu svojim vlastitim zajednicama. Međutim, tijekom posljednje 3 godine, sukobi, COVID-19 pandemija i klimatske promjene su doveli do toga da je glad u svijetu u nezapamćenim razmjerima. Situacija je dodatno pogoršana problemima u opskrbnom lancu koje je donio rat u Ukrajini i rastućim troškovima života diljem svijeta. Zbog toga Marijini obroci ispred sebe imaju još teži zadatak – doprijeti do više milijuna gladne djece koja još uvijek čekaju na sigurnost, hranu i nadu koju svakodnevno pruža obrok u školi. Od 2019., broj ljudi u svijetu koji se suočava s akutnim nedostatkom hrane porastao je sa 135 milijuna na 345 milijuna*. Od toga, 5.7 milijuna su djeca mlađa od 5 godina, koja su trenutno nadomak gladi. Situacija je očajna i sada je vrijeme za djelovanje. Magnus MacFarlane-Barrow, osnivač i globalni izvršni direktor Marijinih obroka kaže: „Danas postoji rizik od nepredviđenih kataklizmičkih događaja – pandemija COVID-19, rat u Ukrajini i ekstremni vremenski uvjeti – mogu nas dovesti do toga da prihvatimo glad i gladovanje kao groznu ali neizbježnu stvarnost koja je izvan naše kontrole. Ali to jednostavno nije istina. Čak i sada postoji dovoljno hrane u svijetu za čitavo čovječanstvo. Trenutna situacija možda je navela mnoge da posumnjaju u izvedivost drugog UN-ovog cilja održivog razvoja koji je ‘Svijet bez gladi do 2030’. Međutim, MacFarlane-Barrow tvrdi da bi nam i dalje trebalo biti čvrsto na vidiku, iako će zahtijevati zajednički fokus prvenstveno na rješavanje svjetskog siromaštva i tekućeg sukoba:
„Glad nije uzrokovana nedostatkom hrane, nego nemogućnošću da dio čovječanstva kupi ono što je dostupno. Svaki značajan pokušaj postizanja „Nulte gladi“ treba uključivati izgradnju mira, a posebno iskorjenjivanje ekstremnog siromaštva. Nije slučajnost da je prvi cilj održivog razvoja ́Svijet bez siromaštva do 2030 ́“.

Komentari
Prethodni članakU olujama u Europi 13 poginulih, izdano upozorenje za cijelu Hrvatsku
Sljedeći članakMjesto usijanja u kinu Nova Gradiška