Manifestacija “Srednjovjekovni grad Cernik” održala se ove godine s ciljem oživljavanja bogate povijesti srednjeg vijeka. Događaj je privukao posjetitelje iz Cernika i šire okolice, nudeći jedinstveno iskustvo putovanja u prošlost. Tijekom manifestacije “centar” Cernika postao je pozornica za razne povijesne rekonstrukcije, prikaze srednjovjekovnog života, borbene vještine i zanate. I ove godine načelnik Vitomir Žakić nije krio oduševljenje organizacijom koju djelomično potpisuje. Naime, u jednom danu Cernik je bio domaćin čak tri manifestacije, osim vitezova ugostili su domaće proizvođače, a u večernjim satima ljubitelje dobrog vina.
Posjetitelji su imali priliku uživati u raznim radionicama, gdje su mogli naučiti tradicionalne zanate poput keramičarstva, tkanja i izrade nakita. Glazbene i plesne točke doprinijele su živopisnoj atmosferi, a posjetitelji su uživali u srednjovjekovnoj glazbi i plesovima, obilasku viteških kampova, mačevanju, streličarstvu, viteškim igrama, razgledavanju oružja i oklopa vitezova. Gastronomija je također igrala važnu ulogu u manifestaciji s ponudom tradicionalnih jela i pića iz tog razdoblja. Ova manifestacija ne samo da je čuvala sjećanje na prošlost, već je i poticala zajednicu da se uključi u očuvanje kulturne baštine. “Srednjovjekovni grad Cernik” postao je važan događaj koji je povezao ljude i potaknuo ljubav prema povijesti.
Osim zanimljivih viteških rekvizita, igara, šatora i slično, članovi udruga vitezova raspolažu velikim znanjem o srednjem vijeku. Sadržaji su bazirani na kasni srednji vijek koji je svakako bio zanimljivo povijesno razdoblje. Kasni srednji vijek, koji obuhvaća razdoblje od 13. do 15. stoljeća, bio je vrijeme značajnih društvenih, kulturnih i političkih promjena u Europi. Tradicija toga razdoblja obuhvaća razvoj feudalizma, gdje su plemići dominirali društvenim strukturama, dok su seljaci radili na njihovim imanjima. Vitezovi, kao simbol časti i hrabrosti, igrali su ključnu ulogu u tom sustavu, sudjelujući u vojnom djelovanju i održavanju reda. Umjetnost i arhitektura cvjetali su, posebno u obliku gotičkih katedrala, koje su odražavale religioznu pobožnost i ljudsku kreativnost. Književnost se također razvijala, s pojavom nacionalnih jezika i klasičnih djela. Trgovina i putovanja potaknuli su razmjenu ideja, što je pripremilo teren za renesansu, donoseći nove perspektive i znanja u Europu.
