U sklopu kontinuiranih edukativnih aktivnosti Ministarstva poljoprivrede, na OPG-u Luke Štivičića u mjestu Sičice održana je još jedna demonstracijska radionica s ciljem informiranja i educiranja poljoprivrednika. Tema ovog susreta bila je uzgoj leguminoza – kultura koje postaju sve značajniji dio održive poljoprivredne proizvodnje, osobito u kontekstu aktualnih klimatskih promjena i smanjenja upotrebe mineralnih gnojiva.
Predavač gospodin Konjević istaknuo je kako su leguminoze, poput soje, boba, graška i lucerne, izuzetno korisne za tlo jer u simbiozi s kvržičnim bakterijama vežu dušik iz zraka, čime obogaćuju tlo bez potrebe za dodatnim dušičnim gnojivima. Naime, iznad svakog hektara nalazi se čak 4,5 vagona dušika u atmosferi, a zahvaljujući leguminozama, taj se prirodni resurs može efikasno iskoristiti.
“Svaka kvržica na korijenu leguminoze može se smatrati malom petrokemijskom tvornicom gnojiva”, slikovito je objasnio Konjević, naglašavajući kako se nakon berbe leguminoza u tlu zadržavaju velike količine dušika koje pogoduju idućim kulturama.
U sklopu ekošema Europske unije, uzgoj leguminoza se dodatno potiče i financijski. Poljoprivrednici koji odluče uvrstiti najmanje 20% leguminoza u svoj plodored ostvaruju dodatnu potporu u iznosu od 160 eura po hektaru. Osim toga, ekošema nalaže i izostavljanje mineralnih gnojiva poput UREE i KAN-a, čime se dodatno smanjuje štetni utjecaj na okoliš.
Konjević ističe i praktične prednosti ovih kultura: “One su dohodovne, imaju stabilno tržište i lako se uklapaju u postojeću tehnologiju uzgoja, bez potrebe za dodatnom mehanizacijom. Uz to, tlo ostaje obogaćeno za sljedeću sezonu.”
Iako su leguminoze tradicionalno prisutne u hrvatskoj poljoprivredi, ekošeme ih dodatno promoviraju kroz mjere održivosti i ekološke koristi. One se osobito dobro uklapaju u sustave ekološke proizvodnje, gdje je upotreba mineralnih gnojiva strogo ograničena, a potrebe za dušikom i drugim hranjivima moraju se zadovoljiti prirodnim putem.
U završnom dijelu predavanja, naglašena je važnost razmjene znanja i iskustava među poljoprivrednicima: “Svaka godina u poljoprivredi je drugačija, pa je važno međusobno dijeliti iskustva. Edukacije poput ove omogućuju ne samo prenošenje teorijskog znanja, već i zajedničku razmjenu korisnih praksi.”
Demonstracijske aktivnosti nastavit će se i dalje diljem županije, s ciljem uključivanja što većeg broja poljoprivrednika. Savjetnici Ministarstva naglašavaju kako je održivost tla, povećanje organske tvari i očuvanje prirodnih resursa ključ buduće poljoprivrede.
Na kraju, poruka predavača ostaje jasna: tlo nismo naslijedili od svojih predaka, već smo ga posudili od svojih unuka. Naša je odgovornost sačuvati ga za buduće generacije.
