Ako nije dobra za nas i naše najmlađe, za ostale države svijeta je odlična, čak su je i u potpunosti preuzeli! Apsurd? Dobro došli u Hrvatsku!

Zavod za školstvo Crne Gore objavilo je na internetskoj stranici nove predmetne kurikulume na temelju kojih planiraju modernizirati svoje obrazovanje. I tu ne bi bilo ništa čudno da dio toga nisu prepisali iz kurikularne reforme Borisa Jokića. Gost Novog dana bio je bivši voditelj Ekspertne radne skupine, Boris Jokić.

Jeste li provjerili podudarnosti: metodologiju, dokumente?

“Ne samo ja, nego prije svega kolege, nastavnici koji su radili na reformi su to učinili i utvrdili da su neki dokumenti identični, cijela metodologija je preuzeta. To mene kao znanstvenika osobno ne smeta. Ako bilo koje dijete na svijetu ima koristi od našeg rada to je dobro. Smeta me način na koji je to učinjeno, bez pitanja nas koji smo autori i bez pitanja Hrvatske koja je vlasnica dokumenata koji su preuzeti.”

Jedan od kurikularnih dokumenata gotovo je u potpunosti prepisan i preveden na crnogorski, pritom u literaturi javno objavljenih dokumenata nije naveden Nacionalni kurikulum iz Hrvatske.

“I Zavod za školstvo Crne Gore je na kraju sve priznao. Način na koji je to učinjeno nije na čast Crnoj Gori. Takva akcija zahtijeva određenu akcije Republike Hrvatske, ako smo suvremena država kakva mislimo da jesmo.

Hrvatska, kroz cjelovitu kurikularnu reformu ima originalni pristup izradi programa, on je tamo preuzet. N nekim predmetima doslovce cijela rješenja, u nekim predmetima cijeli kurikulum – od riječi do riječi.”

Hoće li to Crnoj Gori biti od koristi, ipak postoje razlike u školstvu dviju zemalja?

“Kao osoba koja je vodila proces nikada ne bih bio za preuzimanje tuđih dokumenta, uvijek se treba prilagoditi okruženju. Sustavi možda jesu slični, ali nisu isti, Crna Gora ima devetogodišnju osnovnu školu. S druge strane, opet, ako netko ima korist od toga, u Crnoj Gori, Čadu, Ugandi, Brazilu, Novom Zelandu… Nama je s jedne strane drago, ali reakcija nas i naše zemlja mora biti da se ta pamet cijeni.”

Crnogorci vjerojatno znaju o kakvom se opsežnom poslu radi. 500 ljudi radilo gotovo dvije godine. Jeste li se vi vodili nekim stranim primjerima?

“Različitim primjerima iz različitih zemalja, ali nitko ne bi ni pomislio da nešto preuzme ili prepiše. Ono što želim reći je da je Hrvatska u tom procesu dokazala da ima veliki potencijal. Nema puno zemalja koje su pristupile takvom pokušaju. Hrvatska je u dvije godine unatoč svim prijeporima i preprekama uspjela stvoriti jednu cijelu osnovu onoga što bi trebala biti moderna škola, ne moderna škola 2017., nego 2038., 2040. To je trebalo biti u Hrvatskoj, a ne u Crnoj Gori. Učitelje iz Voltinog, iz Dubrave, su radile za svoju školu, svoju djecu… Bizarno je to da učiteljica iz Dubrave radi za svoju zemlju, a to koristi u Nikšiću. I to ovdje nikoga nije briga.”

Kurikularna reforma bila je predmet velike pozornosti u Hrvatskoj, zbog entuzijazma svih koji su radili na njoj, 50 tisuća ljudi zašlo je na ulicu… Jeste li razočarani? Nema vas puno u medijima, pratite što se događa?

“Stvar je važnija od emocija – ima li Hrvatska projekciju budućnosti u 2040., ima li hrvatska politika snagu da to provede. Tragično je tragično da se taj entuzijazam suzbija na način na koji se suzbija. Sve što se sada okolo događa je dio tragikomične, balkansko-farsične situacije. Kad se igra nogometna utakmica i igra hrvatska reprezentacija, ako sudac krivo dosudi korner mi kažemo “mi smo oštećeni”, a kada netko uzme hrvatsku pamet, kreaciju, nema reakcije da se zaštite rad, trud i entuzijazam ljudi koji su radi. Kod nas se ne cijene pamet.”

Što treba biti potez ministrice Blaženke Divjak u vezi ove “krađe”. Rekla je da će vidjeti s pravnim timom točno o čemu se radi. Očekujete li političku reakciju?

“Očekujem prije svega političku reakciju, ali da ona bude mudra, a ne glupa. Da se dokumenti primijene u Hrvatskoj. Ali znate, ta učiteljica i taj znanstvenik su to radili za vašu djecu i tragikomična je situacija da se ideološki i kojekakvi prijepori tu pojave…. Postoji li ljevičarska ili desničarska tjelesna je l’ postoji ljevičarska ili desničarska tjelesna kultura?”

Stvar je i u novcu, reforma je koštala 8,5 milijuna kuna. To su platili porezni obveznici.

“Da, svojim novcem. U zemlji u kojoj se milijuni troše na kojekakve načine još je to malo koštalo. Ali nije stvar u novcu, stvar je u entuzijazmu i pameti. Hrvatska štiti svaki kamen i pticu, ali ne pamet. Pamet se u ovoj državi ne cijeni i politika kao takva će činiti sve da se pamet ne zaštiti. ”

Kada smo kod cijene, neki su mediji prenijeli da ste sugerirali da bismo mogli zaraditi, naplatiti Crnoj Gori?

“Ne znam, to neka rade političari koji su zaduženi voditi ovu zemlju. Ne može se platiti i nema cijena taj entuzijazam, ta kreacija. Iz naših škola, koje su često na margini, uspjela se iznjedriti vizija budućnosti. A politika, da je odgovorna, trebala bi to štititi kao kap vode na dlanu. No politika tu pamet ne cijene.”

Pratite napore i rad ministrice Divjak. Premijer Andrej Plenković rekao je da reforma ide dalje.

“Reforma ide dalje, ali očito u Crnoj Gori. Od 1. 4. 2016. se ništa ne radi, a naslušali smo se svega. Podržavam rad ministrice, znam je i osobno, mislim da je primjerena na ovom mjestu. No politika na ovim prostorima je druga stvar, uskogrudna, ne vidi dalje od četiri godine pa i manje.”

Ministrica Divjak pod velikim je izazovima i pritiscima. Analiza je pokazala da je Dijana Vican odgovorna za nepravilnosti za izbor članova ERS-a.

“Treba vidjeti što će biti s tim, no u laži su kratke noge. Zato što su to toliko složeni procesi i ako želite nešto konstruktivno pokrenuti. onda to mora biti čisto, na dobrim osnovama, na osnovama istinosni.”

Jeste li spremni opet sudjelovati u reformi obrazovanja?

“Kao i svaki put, moja želja i volja nisu upitne. No znate, od čovjeka samo nekoliko puta možete napraviti budalu. Mislim da politika od svih nas radi budale. Vaš novac je platio kurikulum u Nikšiću. 50 tisuća ljudi izašlo je na cestu da se to provede, a od toga nema ništa.”

Izvor: hr.n1info.com

Foto: Ilustracija

Komentari