Tržište nekretnina u Hrvatskoj sve je napuhanije ponudom koju ne prati i odgovarajuća potražnja, cijene su ponegdje sve niže, ali uz sve veći njihov raskorak između hrvatskog istoka i juga. Jer, dok Dubrovačko-neretvanska i Splitsko-dalmatinska županija prednjače cijenama nekretnina, u Požeško-slavonskoj županiji one su najniže, s tim da se razlike između najskupljih i najjeftinijih nekretnina svake godine povećavaju, piše Glas Slavonije
U 2016. godini najskuplji četvorni metar je u Dubrovniku – prosječno više do 3000 eura, s tim da je od 2015. vrijednost nekretnina porasla za čak 10 posto. Više cijene od onih u Zagrebu imaju i Split, Zadar te Opatija gdje cijena kvadrata također premašuje 3000 eura. Na drugom kraju Lijepe Naše, u Požeštini, cijena četvornog metra stana ili kuće manja je od 450 eura, za što se u elitnom Dubrovniku može kupiti tek koji – četvorni centimetar. Tek nešto viša cijena nekretnina je u Virovitičko-podravskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Požešku županiju i njenu vrlo razgranatu ruralnu mrežu, no nedovoljne prometne povezanosti, što joj dodatno nameće epitet nerazvijenog kraja, smatra se najsiromašnijom od pet slavonskih županija, a danak tome plaćaju i nekretnine bagatelnošću svojih cijena. Da su one tu dotaknule samo dno te da tamošnji nekretninski balon, s obzirom na golemu ponudu kuća i drugoga za prodaju, puca, potvrđuje i Željko Strapač iz Vetova, poljoprivrednik i najveći mljekar u toj županiji, a čije se imanje proteže na više mjesta i katastarskih općina. On je nedavno za potrebe širenja svog poljoprivrednog gospodarstva kupio – cijelo selo, Ozdakovce, udaljene petnaestak kilometara od Požege, u općini Velika.
Selo je stradalo u ratu, život je u njemu gasnuo, ljudi se odseljivali i masovno nudili kuće i zemlju na prodaju.
– Mene zanima zemlja. Napravio sam od ruševnog sela pašnjak i nešto oranica, a za uzgoj junica. Dio sela bio je pod šumom. Bilo je jako puno papirologije, puno vlasnika, neki čak još iz 1700. i neke godine, a bilo je i državnog vlasništva. Strašno puno sam dao, a i sad dajem, za održavanje i privođenje terena pašnjaku i oranicama – kaže vlasnik sela Ozdakovaca koji u Vetovu uzgaja 280 muznih krava, a proizvodi na 240 hektara. Zašto je procijenio da je prilika kupiti cijelo selo sasvim je jasno ako se zna da je jutro zemlje u Ozdakovcima plaćao već od 800 pa do 1500, dok je k.j. u njegovu Vetovu od 2500 do 3500, pa i 4000 eura. Na upit koliko ga je koštala kupnja cijeloga sela, Strapač kaže: “Nekoliko milijuna kuna. Milijun sam priskrbio kreditom, a ostalo prodajom dionica. Prodavao sam ih posvuda. Prodavao sam i staru ciglu od kuća u selu, pa i tako dijelom namaknuo sredstva.”
Taj Vetovčanin kaže kako je “200 posto točno da su cijene nekretnina u Požeštini najniže.”
– Požeški kraj stvarno stagnira, postali smo slijepo crijevo. Ne sjećam se kada je neka nova cesta ovuda prošla, a mladi odlaze. Donedavno smo dosta dobro industrijski stajali, no kada su firme “popucale”, nastao je kolaps – riječi su kojima uranja Strapač niske cijene nekretnina u kontekst aktualnog trenutka požeškog kraja za koji tvrdi da prolazi kroz veliki odljev stanovništva.
– Ovamo se oduvijek dosta ljudi doseljavalo iz Bosne, a koji su uvijek bili poveznica Njemačka – Austrija – Hrvatska što se tiče cijene rada. Po tom odljevu ljudi možda smo i najjači u Hrvatskoj. Ljudi odlaze s koferima i ne vraćaju se. Riješili bi se nekretnina ovdje jer se nemaju namjeru vraćati pa je velika ponuda – kaže Strapač.
– Razlike u cijenama istoka i juga su kao nebo i zemlja – kaže đakovački trgovac nekretninama Vlado Rechner, vlasnik Rehnšiber agencije. I on preniske cijene nekretnina u Požeškoj županiji pripisuje siromaštvu tog kraja i velikom broju nerazvijenih i prometno izoliranih sela.
