Gospodarstvo Halambek iz Starog Petrovog sela postoji od 2006. godine. Borna je nositeljica gospodarstva. U obitelji ima pet članova među kojima su i suprug, dva sina te svekrva koja joj puno pomaže. Gospođu Bornu moći ćete vidjeti i ovoga vikenda u Novoj Gradiški na sajmu “Advent u našem gradu”, na kojemu sudjeluje od samo početka.
U to vrijeme kada su se oni odlučili na proizvodnju kupina, malo ljudi se bavilo tom proizvodnjom. Na 1 ha imaju velik i raznovrsan voćnjak. Prije toga se nisu nikada bavili poljoprivredom, ali sada nakon 10 godina rada je ovaj posao Borni prerastao u pravu ljubav. Suprug je u mirovini i poljoprivreda im je uz nju jedini izvor prihoda.
Bobičasto voće možete konzumirati bez ikakvih ograničenja
“Upravo bobičasto voće je jedan od neprocjenjivih darova prirode jer obiluje vrlo važnim nutrijentima neophodnim za zdravlje čovjeka. Ono je nepresušna riznica vrijednih i prijeko potrebnih nutrijenata pa je s pravom na glasu kao jedan od najvrjednijih prirodnih darova.
Svaka od bobičastih voćki je vrlo bogat izvor hranjivih tvari, vitamina (C, A, E, B ), minerala (željezo, kalij, mangan, kalcij, fosfor, magnezij), prehrambenih vlakana te ostalih važnih spojeva od kojih se posebno izdvajaju flavonoidi antocijanin i flavonol. Svako od voća iz ove skupine je nepresušan izvor zdravlja, a konzumirati ga možete bez ikakvih ograničenja“, objašnjava nam Borna.
30 vrsta voćaka među kojima prevladava bobičasto voće
Imaju oko 30 vrsta voća među kojima prevladava bobičasto voće poput kupina, malina, ribizla, josta, ogrozd, jagode, drijenak i ostalo. Proizvode sadnice svog bobičastog voća, a najviše imaju kupina koje uzgajaju plantažno te su kooperant jednom rasadniku. Ubrali su oko 3 tone kupina ove godine, a drugo voće su ubrali u manjim količinama. Velikim dijelom prodaju svježe kupine i ostalo voće, a manji dio toga prerađuju u džemove. Sadnju obavlja u jesen. Redovito okopava i kosi. Prihranu koriste preko zime te ne prska voće.
Bobičasto voće je voće budućnosti
Borna za svoju proizvodnju prima poticaje. Smatra da bi se mladi više trebali baviti poljoprivredom. “Kada sam išla u Dubrovnik, nitko mi nije dao financijsku podršku iako sam ju tražila i do tamo je velik trošak. Ne znam kako da kažem mladima da idu dalje“, kaže nam.
Ona se bez obzira na sve i dalje bori te ne gubi entuzijazam, iako planira raditi manje nego prije. Bobičasto voće je voće budućnosti koje je danas jako cijenjeno, kaže gospođa Halambek. Treba malim proizvođačima dati šansu što više da se smanje troškovi i prije stignu poticaji. Ljudi vole raditi, ali im treba podrška, smatra Borna.
Zlatne medalje za pekmeze
Prodaju proizvode i na sajmovima, a ljudi dosta kupuju njihove proizvode. Sudjelovala je na Festivalu džema i pekmeza u Dubrovniku unazad više godina. Zlatne medalje su odnijeli upravo njeni pekmezi od marelice, jagode, crnog ribizla, višnje, a srebrne je dobila za: kupinu, crveni ribizl i šljivu.
Sudjeluje već oko sedam godina i na natjecanjima. Uzorke prije natjecanja šalju na fakultet u Dubrovniku na pregled i ocjenu. Osim pekmeza prerađuje i voće u sirupe od maline i kupine. Medalje joj ne znače ništa, bitno joj je da je priskrbila budućnost svojim sinovima koji se nemaju želju nastaviti baviti poljoprivredom iako su obojica završili fakultete i vole raditi s njom u poljoprivredi. Razlog tome je mukotrpan rad koji uviđaju kod svoje majke, ali bez velike podrške onih koji su na vlasti.
Izvor: Agroklub
