Na kraju 2008. godine u kojoj je započela globalna financijska kriza, udio loših kredita u Hrvatskoj iznosio je 4,94 posto, a na kraju 2011. dosegao je već 12,42 posto.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), a na temelju podataka koje su dostavile novčarske kuće, na kraju prošle godine od ukupno 291,7 milijardi kuna kredita više od 36,24 milijardi kuna spada u kategoriju “djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita”.

 

Da krediti predstavljaju jedan od najvećih egzistencijalnih problema pokazuju podaci velikog istraživanja koje je u veljači provela Udruga Franak. Najalarmantniji podaci su oni koji pokazuju da najvećem dijelu ispitanika (ukupno 35,4%) odlazi između 50 i 75% mjesečnih primanja na kredite, dok idućih 32,24% ispitanika izdvaja i preko 75% mjesečnih primanja na kredite. S obzirom na to da je temeljni uvjet procjene kreditne sposobnosti prilikom podizanja kredita bio da rate ne prelaze preko trećine primanja, ti podaci ukazuju na to da je velika većina ispitanika, prema istim tim kriterijima, danas kreditno nesposobna. Kako je za većinu izmjena osnovnih ugovornih uvjeta, uključujući promjenu valute kredita, potrebna ponovna procjena kreditne sposobnosti, jasno je da tim ljudima preostaje samo do daljnjega plaćati kredite prema sadašnjim uvjetima.

 

Posebno je šokantan i podatak da se kod više od trećine (34%) ispitanika dogodilo da je iznos rate kredita bio veći od mjesečnih primanja. Rezultati pokazuju kako pri podizanju kredita u gotovo trećini slučajeva (29%) ispitanici nisu imali mogućnost izbora banke, već su iz raznih razloga morali kredit podići upravo u onoj banci u kojoj su to učinili. Najčešće se radi o tomu da izbor banke uvjetuje poslodavac ili investitor stambenog objekta. Radi razlika u procjenama kreditne sposobnosti, u nekim slučajevima se radilo o tomu da su sve druge banke kreditnu sposobnost procjenjivale negativno.

 

Posebno je zanimljivo pitanje izbora valute. Gotovo jedna trećina (31%) ispitanika uopće nije imala izbor valute. Kao najčešći razlog za to ispitanici navode da im je prilikom procjene kreditne sposobnosti bilo rečeno da su, radi uvjeta da rata ne prelazi 1/3 primanja, kreditno sposobni samo za kredit u CHF. Rate kredita s valutnom klauzulom u CHF zbog manjih su kamata tada bile niže nego rate za kredit s valutnom klauzulom u eurima u istom kunskom iznosu. Zbog toga je bilo moguće da je osoba koja je kreditno nesposobna za kredit u eurima, bila proglašena kreditno sposobnom za kredit u CHF. Takav način procjene kreditne sposobnosti ukazuje na to da su banke svjesno velikom broju građana plasirale iznimno rizične ‘kreditne proizvode’. Poražavajuća je i činjenica da preko trećine ispitanika (36%) procjenjuje vjerojatnost da im se dogodi ovrha nad nekretninom kao veliku ili izrazito veliku, a u 1,16% slučajeva ovrha se već dogodila.

Autor: Nikola Knežević/izvor: Udruga Franak

Komentari
Prethodni članakTuristička zajednica Nova Gradiška i projekt “SAVA NAVIGO”
Sljedeći članakBadminton- nepravedno zapostavljen sport – zašto?