Obrt novca u lovnom turizmu u zemljama Europske unije iznosi godišnje više od 11 milijardi eura, a Hrvatska sa svojih 1065 lovišta od tog iznosa uzme 15 do 20 milijuna kuna i to uglavnom ostvare Hrvatske šume- istakao je Krunoslav Buhač, viši stručni suradnik za šumarstvo i lovstvo Vukovarsko-srijemske županije na nedavno održanom stručnom skupu pod nazivom “Unapređenje i razvoj lovstva na području Republike Hrvatske”, kojemu je suorganizator bilo Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. U Programu ruralnog razvoja nisu predviđene mjere za gradnju objekata kad je lovstvo u pitanju, što predstavlja itekako velik problem udrugama u planiranju i promicanju bilo kakvog lovnog turizma jer se ne mogu dobiti sredstva ni za sufinanciranje izgradnje i opremanja lovačkih domova. Stoga su očekivanja da će se to promijeniti.
Kod nas se često govori i piše o unapređenju lovnog turizma koji bez sumnje ima velike razvojne potencijale u našoj zemlji. Bogatstvo fonda divljači, prirodne ljepote, obilje izvornih delicija, te bogata gastronomska i vinska ponuda zasigurno su dobar mamac za lovce pogotovo one strane. Ipak njihov dolazak nije na očekivanoj razini, a po mišljenju stručnjaka osjetno je ispod onoga što je lovni turizam bio prije tri desetljeća. Ispada da su sada dolasci lovaca manje-više sporadični i to mahom iz europskih zemalja, te rijetko iz prekooceanskih područja. O nekom organiziranom lovnom turizmu nema ni govora. Mnogo razloga je tomu stanju.
-Kroz protekle četiri godine izdano je oko 750 iskaznica stranim lovcima, no mogućnosti su višestruko veće – naglasio je Mato Grgić, predsjednik Lovačkog saveza Brodsko-posavske županije.
Mišljenja su stručnjaka da naše lovačke udruge zasada poštujući važeće zakonske propise mogu imati organizirane lovove za strance isključivo putem registriranih agencija takve namjene, a lovci moraju ishoditi odgovarajuću iskaznicu za lov.
-Razmišljamo o osnivanju takve agencije na svome području koje obiluje visokom divljači u nekoliko državnih lovišta smještenih na okolnim slavonskim planinama Papuku, Psunju, Dilju, Požeškoj gori i Krndiji, a imamo i mogućnosti dati subvencije za dovođenje stranih lovaca i širenje turističke ponude – ističu u Požeško-slavonskoj županiji.
Poznato je da lovačke udruge imaju brojne objekte tj. lovačke domove sa podosta smještajnih kapaciteta tu se zasada strani lovci ne mogu smjestiti zbog sadašnjih zakonskih ograničenja, a lovci ne mogu obavljati ugostiteljske usluge u svojim objektima.
-Udruge nisu profitne, a u slučaju da se bave ugostiteljskom djelatnošću obavezne su raditi dvojno knjigovodstvo što bi bilo još jedno veliko opterećenje za aktivnosti volontera u njima – kaže nam dobar poznavatelj ove problematike Zdravko Vujnović, donedavni predsjednik Lovačkog saveza ove županije.
Uz sve navedeno postavlja se i uvjet fiskalizacije, a posebno zabrinjava način kako udruge (ne)mogu dobiti potrebne sanitarno-tehničke uvjete za takav rad jer je dobro znano da su njihovi domovi u prirodi gdje jer upitna ispravnost i kontrola pitke vode, a o kanalizaciji nema ni govora jer je općepoznato da mnogi od tih objekata nemaju ni odgovarajuću septičku jamu.
U sadašnjem trenutku svoje mjesto pod suncem kroz ovu djelatnost uz turističke agencije našli su mnogi ugostiteljski objekti koji su svoju ponudu približili lovačkoj klijenteli, te ostvaruju dobre rezultate kroz povećanje broja noćenja i rast svojih prihoda.
-Lovci iz Norveške, Velike Britanije, Njemačke, Italije i Francuske često su naši gosti u smještajnim objektima kapaciteta 60 ležaja i to najviše za vrijeme sezone lova na divlje svinje – kaže Thomas Henz Pandžić, vlasnik izletišta „Zlatni Lug“ pokraj Požege udaljenog nekoliko desetaka kilometara od državnih lovišta bogatih visokom divljači.
U sadašnjem trenutku mnogo je zamki i ograničenja u sadašnjim propisima da bi se ostvarili kvalitetni pomaci u lovnom turizmu. Imajući u vidu da mnoge naše županije kroz povrat sredstava lovozakupnine i iz vlastitih proračuna daju financijske potpore lovcima za unapređenje turističkih aktivnosti što podrazumijeva poboljšanje i proširenje smještajnih kapaciteta jedino se možemo nadati da će se kroz izmjene zakona vezanih uz lovni turizam kad-tad nešto biti riješeno. Razloga za to je mnogo, a dakako najveći je priliv novca od ove djelatnosti koji nije beznačajan, a uvjeta ima da bude višestruko povećan.
Autor: Jelenko Topić/ Foto: Ilustracija
