Dvije milijarde ljudi diljem svijeta slavi Uskrs, a ovaj veliki blagdan iznjedrio je i mnoge neobične tradicije u raznim zemljama. Svaka zemlja ima svoje zanimljive uskrsne tradicije, a u nastavku pročitajte nešto više o njima. Uskrs je najveći i najstariji kršćanski blagdan i smatra se temeljem vjere jer se slavi Kristovo uskrsnuće. Bog je treći dan uskrsnuo Isusa iz mrtvih, a to daje nadu cijelom čovječanstvu da će uskrsnuti i da nas sve čeka vječni život.
Iako je Uskrs blagdan koji se slavi diljem svijeta, način slavljenja u svim zemljama nije isti.
U Irskoj se u nekim mjestima još uvijek prakticira paljenje krijesa na uskrsnu nedjelju. Ne zna se točno početak ovog običaja, ali se vjeruje da potječe iz drevnih keltskih običaja paljenja krijesa kako bi se proslavio dolazak proljeća i izrazila zahvala bogovima na obilju.
Jedna specifična uskrsna tradicija održava se na otoku Krfu u Grčkoj, a na grčkom se zove “Botides”. Na Veliku subotu ujutro, Grci bacaju glinene vrčeve, posude i zdjele kroz prozor. Vrčevi i posude su unaprijed pripremljeni i napunjeni vodom, a ukrašeni su tradicionalnim motivima. Ovaj običaj ima korijene u starim grčkim običajima proslave proljeća i plodnosti jer se vjeruje da bacanje vrčeva simbolizira odbacivanje negativnosti i čišćenje duše za novi početak. Vjeruje se i da zvuk lomljenja vrčeva tjera zle duhove i donosi sreću i blagostanje u domove otočana. Ova ceremonija popraćena je glazbom, pjesmom i plesom, a privlači i mnoge turiste kojima se savjetuje da ponesu komadić razbijenog vrča i čuvaju ga cijele godine kako bi im donio sreću, prenosi Index.
U Sjedinjenim Američkim Državama, točnije u gradu Washingtonu, održava se tradicionalna ceremonija kotrljanja jaja ispred Bijele kuće. Ova tradicija započela je kao reakcija na zakon koji je donio Kongres, a on zabranjuje djeci da se igraju na prostoru Kapitol Hilla jer se tako uništava travnjak.
U Finskoj postoji neobičan običaj da se djecu na Uskrs, za sreću, lagano udara po leđima svežnjem brezovih grančica. Od tog običaja nastala je i izreka ‘dobiti batina kao na Uskrs’, što znači da je netko nedovoljno ili ‘tek tako’ kažnjen. U Finskoj također djeca izlaze na ulice i svim mogućim sredstvima proizvode buku kako bi najavili kraj korizmenoj tišini.
Belgija ima slične tradicije kao Amerika ali se češće govori da uskrsna jaja donose zvona iz Rima. Naime, priča govori da zvona sa svake crkve na tihu subotu (stille Zaterdag) ne zvone jer su otišla u Rim.
U istočnom dijelu Nizozemske pale se uskrsne vatre u sumrak. U okolici Magdenburga dječacima se simbolički “isprašio tur” da bi se iz njih istjeralo loše ponašanje. I u Velikoj Britaniji običaj je lagano se tući tek propupalim cica-macama što, navodno, donosi sreću, a u Škotskoj za Uskrs postoji običaj na brežuljcima paliti uskrsnu vatru.
Španjolci su vrlo religiozan narod i posebno slave Uskrs. Veliki tjedan ili Semana Santa slavi se u potpunoj tišini, ali uz velike procesije u kojima sudjeluju svi vjernici odjeveni u najljepšu odjeću. Kipovi Isusa, Marije i drugih svetaca prolaze ulicama diljem Španjolske i stvaraju posebno vjersko ozračje. No na sam Uskrs slavlje se nastavlja uz hranu, glazbu i veselje.
Hrvatski uskrsni običaji variraju od regije do regije, no ono što je zajedničko svima je bojanje pisanica i pripremanje bogatog uskrsnog stola. Jedan dio Hrvatske se za Uskrs gosti mladom janjetinom, dok drugi uživa u kuhanoj šunki, a kod svih su uz meso obavezna jaja, rotkvice i mladi luk.
Tradicionalni desert je pinca bez koje mnogi ne mogu ni zamisliti Uskrs. Radi se o kolaču koji je varijacija talijanskog panettonea, koji su talijanski trgovci donijeli u Dalmaciju još u 18. stoljeću. U nekim se krajevima Hrvatske ona naziva i sirnica jer se pretpostavlja da se nekada, umjesto kvasca, koristilo usireno tijesto za izradu ovog deserta. Ukrašava se križem ili drugim uskrsnim simbolima, a znak je obilja i blagostanja.
Foto: Ilustracija
