Iz DIP-a ističu kako prijedlozi kandidacijskih lista moraju prispjeti, odnosno biti zaprimljeni najkasnije do 2. svibnja do 24 sata. Sve pravovaljane predložene kandidacijske liste te zbirna lista bit će objavljene 4. svibnja do 24 sata.
S obzirom da se ove godine provode dvoje izbora, odnosno nedavno su pred lokalne održani i izbori za predstavnike u Europskom parlamentu, mnoge općine se žale na preveliki financijski trošak koji se broji i u nekoliko stotina tisuća kuna. Jedna od tih općina je i Rešetari.
“2009. godine troškovi su bili na razini 200.000,00 kuna, a to je 12% izvornog proračuna naše općine. Smatramo da su to veliki troškovi za izbore. Upravo smo na zadnjoj sjednici vijeća usvojili prijedlog BPŽ da prepolovimo troškove izbora. Inače, da sami financiramo izbore koštali bi i više od 200.000,00 kn. Bili smo predlagatelj da sa drugim, ako ne već i s prvim, krugom lokalnih izbora provedemo i EU izbore, a sada vidimo kako je bio loš izlazak birača. No, vjerujem kako će građani prepoznati važnost izbora”, rekao je načelnik Općine Rešetari Zlatko Aga.
S druge stranke, struka pa misli kako izbori nisu trošak, odnosno tako barem misli Višeslav Raos, znanstveni novak u Centru za politološka istraživanja u Zagrebu.
“Izbori nikada nisu trošak, demokracija je, dakako, puno više od samih izbora, no izbori su njen sastavni i neizostavni dio. Politička i medijska prepirka o cijeni održavanja izbora…potpuno je promašena. U društvu u kojemu je dobar dio stanovništva najbolje godine života proveo u doba kada obnašatelji političkih dužnosti nisu bili smjenjivi na izborima, niti su izbori nudili istinski izbor, šokantno je i groteskno raspravljati o izborima kao o nečemu što “puno košta“, kao o rashodnoj stavci državnog proračuna koju bismo trebali umanjiti ili pak u potpunosti srezati”, piše na svojem blogu na stranici banka.hr Višeslav Raos.
Dakle, razmišljanja su ipak podijeljena, čelnici Općina misle kako su svaki izbori veliki trošak za proračun, dok stručnjaci tvrde kako oni ne bi trebali biti trošak, jer je to sastavni i neizostavni dio demokracije. Jesmo li demokratska država? Zašto se primjerice u Hrvatskoj često ne objavljuju referendumi, kao što je to slučaj u drugim zemljama? Jesu li nam zaista novci problem kako bi u punom smislu širili demokraciju? Je li rješenje ukidanje malih općina? To su samo neka od pitanja na koja ne možete dobiti potpun odgovor.
Autor: Nikola Knežević/photo: ilustracija
