Sredina kolovoza je pravo vrijeme za jesensku sjetvu špinata, koja se inače može obaviti i u srpnju. Njegova vegetacija je kratka, pa se berba može očekivati u rujnu, odnosno listopadu. Kako ćete znati da je špinat kvalitetan? “List treba biti dobro razvijen, cijeli bez korijena s drškom do 10 cm, da je bez formiranih cvjetonosnih stabala sa cvjetovima, zdrav bez mehaničkih oštećenja, oštećenja od bolesti i štetnika, da nije truo i pljesniv i da je mlad, zelen, bez žutih pjega”, odgovara savjetodavac Đuro Paić.

Priprema za sjetvu špinata
Špinat treba sijati nakon kultura koje su gnojene stajnjakom. Osnovna obrada zemljišta izvodi se na dubinu od 25 cm do 30 cm. Prethodno se unosi gnojivo u količini od 400 kg mješavine 15:15:15 na srednje bogatim zemljištima. U postrnoj sjetvi obrada je plića, iznosi od 15 cm do 20 cm. Priprema za sjetvu bi trebala biti dubine do 10 cm.

Sjetva špinata
Sjetva se najčešće obavlja žitnom sijačicom na dubinu od 3 cm do 4 cm, uz utrošak sjemena 15 -25 kg/ha. Razmak između redova može biti od 12 cm do 40 cm ovisno od sorte, a u redu od 3 cm do 5 cm. “Kasnije i robusnije sorte se siju na veći razmak s mogućnošću međuredne obrade, kultivacijom ili ručnim okopavanjem”, napominje Paić.

Poslije sjetve treba obaviti valjanje, zbog postizanja što ujednačenijeg nicanja i dodatnog ravnanja parcele. Prosječan prinos koji se može ostvariti je od 20 do 30 t/ha.

Njega i zaštita špinata
Prihrana usjeva vrši se dušičnim gnojivom u fazi kotiledona i pojave prvih pravih listova. Ukupna količina čistog dušika ne bi trebala biti viša od 100 kg/ha. Obično je dovoljna jedna prihrana.

Špinat ima visok zahtjev za vodom i treba ga zalijevati, naročito poslije sjetve. Na taj način se pospješuje što bolje nicanje. Zalijevanje je potrebno i u fazi porasta i formiranja lisne rozete, zbog ostvarenja što boljeg prinosa. “Ukoliko se ne osigura dovoljno vode, špinat gubi na svježini, dolazi do pojave žutila na listu i brzo formira cvjetonosno stablo, što nije poželjno, jer se time narušava tržišna kvaliteta”, napominje Đuro Paić.

Važna je i borba protiv korova, koja se na manjim površinama vrši plijevljenjem, dok se na većim površinama koristi herbicid na bazi cikloata (Ronit), koji se unosi u zemljište prije sjetve u količini od 4l/ha. Poslije sjetve, a prije nicanja, koristi se herbicid na bazi lenacila (Venzar) u količini od 0,5 kg/h.

Berba špinata
Špinat se bere, odnosno skida kada formira lisnu rozetu 6-8 listova, pa sve do pojave cvjetonosnog stabla. Može se skidati ručno podbiranjem ili košenjem i mehanizacijom sa samoutovarnim kosačicama prilagođenim za košenje špinata na većim površinama.

Izvor: Agroklub
Foto: Ilustracija 

Komentari
Prethodni članak“Sloga” danas pred prvim ispitom 3.HNL protiv “Mladosti” iz Ždralova
Sljedeći članakNe bacajte prezrelo voće, jednostavno ga preradite u sirup!