Prije četiri godine Ivana i Matija Panić iz Vrbove odlučili su se na uzgoj dunja. Zasad su najveći proizvođači dunja u Hrvatskoj s dvije tisuće stabala!
VRBOVA – “Jesen stiže dunjo moja”, riječi su poznate pjesme, ali u Slavoniji, kao i u cijeloj Hrvatskoj uzgojem voća iz spomenutog stiha bavi se mali broj ljudi. Prije četiri godine Ivana i Matija Panić iz Vrbove odlučili su se na uzgoj ovih žutih plodova. Zasad su najveći proizvođači dunja u Hrvatskoj s dvije tisuće stabala, piše agroklub.
Prema njihovim riječima ovo voće je poprilično zahvalno, najviše zbog otpornosti na bolesti.
“Postoji potreba za prskanjem. Nije onako kako se priča da dunja ne treba baš nikakvo tretiranje. Pokazala se jako dobrom kulturom. Plodovi su dosta veliki, prinos bi trebao biti jako dobar i to preko 40 tona po hektaru. Uz pravilnu sadnju, prinos može biti i 60 tona po hektaru”, rekao je Matija Panić.
Dunja je vitaminska bomba
Dunja zahtjeva gnojidbu, rezidbu i šest do sedam prskanja tijekom sezone. Ona je vitaminska bomba jeseni i od davnina je poznata u narodnoj medicini. Upotrebljava se prije svega kao sredstvo za ublažavanje kašlja, a mnogi su je koristili kao mirisni osvježivač unutarnjih prostorija. No, postoje i drugi načini njezine iskoristivosti.
“Jedan dio plodova planiramo preraditi u voćne rakije, a ostatak, kad dođe veći rod, bi mogao ići na tržište izvan Hrvatske. U našoj zemlji ne postoji velika proizvodnje i nemamo veliko tržište za plasirati proizvod”, priča Panić.
Cijena oko četiri kune za kilogram
Dunja je zahvalna kultura kada se govori i o navodnjavanju, koje je potrebno samo u vrijeme velike suše. Budući da površine pod dunjama u Hrvatskoj nisu velike, za ovo voće ne postoji klasiranje kao što je to slučaj kod jabuka. Ako se prodaje velikim trgovačkim lancima cijena kilograma je oko četiri kune, a u prodaji za preradu njezina cijena je oko dvije kune.
Iako Panići imaju najveći nasad dunja u Hrvatskoj, planiraju proširivanje površina.
“Trenutačno nam je najveći problem usitnjenost parcela. Moramo za neke parcele riješiti administraciju pa ćemo dunju posaditi još najmanje na jednom hektaru, a ostalo zemljište ćemo vjerojatno iskoristiti za nasade lijeske”, otkriva Panić.
Uz dunje, uzgajaju i lijesku
Uz dunje, ova mlada obitelj uzgaja lijesku na tri i pol hektara. Za nju su se odlučili najviše zbog isplative otkupne cijene. U početnim godinama lijeske, za razliku od dunje, bitno je navodnjavanje.
“Jako je bitno da korijen ima dovoljno vlage da bi se mogao razvijati. Navodnjavanje smo postavili u sklopu mjere 6.1.1. – potpora mladim poljoprivrednicima. Za nju smo napisali zahtjev 2015. godine. Prvo smo se uplašili da će biti previše papirologije, ali nije bilo tako”, objašnjava Panić.
Odgovor, da im je odobreno 50 tisuća eura bespovratnih sredstava, dobili su za 11 mjeseci. Pomoću tih sredstava uzeli smo malčer, navodnjavanje, traktor i pumpu za navodnjavanje. Bez tih potpora ne bi mogli širiti nasad, a imali bi i zastarjele strojeve, rekao je Panić.
U ovoj poljoprivrednoj priči, uz dunje i lijesku, Panići su nabavili i nekoliko crnih slavonskih svinja te se planiraju okušati i u stočarstvu. Život u prirodi i voćnjaku, prema njihovim riječima, ne bi mijenjali nizašto.
