Nerijetko se kaže da je mladost stanje duha. I iako je poželjno imati otvoren, nesputan i pozitivan pristup tijekom cijelog života, činjenica je da navedena obilježja češće krase pojedince na početku njihova puta, na samom pragu odraslosti.

Upisi na fakultete, započinjanje radnog odnosa, osamostaljivanje i stupanje u brak dio su životnih koraka koji se odvijaju baš u godinama koje se često svrstavaju pod mladost. Iako toga nismo svjesni, sve te odluke bilježi i statistika. One se zbrajaju i brojčano iskazuju, vrlo često u obliku prosjeka, te u konačnici daju svoj doprinos u stvaranju slike nekog društva. Provjerili smo statističke pokazatelje o mladima u Hrvatskoj te ih usporedili s prosječnim vrijednostima u EU.

Steknite svoj statistički dojam o mladima!

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u posljednjih devet godina broj mladih u dobnoj skupini od 16 do 29 godina je u padu, a taj negativni trend, na žalost, vlada i u Hrvatskoj. Naime 2010. udio mladih je sa 18,8% u 2018. pao na 17,0%. Usporedbe radi, najbolje se po tom pitanju u Europi ‘drži’ Cipar, gdje je udio mladih u populaciji 21,8%.  No, ovo nije statistička kategorija u kojoj smo najlošiji, jedan podatak zabrinjava mnogo više – mladi u Hrvatskoj najdulje žive s roditeljima.

Prema podacima za 2017., gotovo je polovica stanovnika EU-a (48,1%) u dobnoj skupini od 18 do 34 godine živjela s roditeljima. Zazvučat će to puno stanovnicima Finske, gdje je samo 18,7% stanovnika u istoj dobroj skupini živjelo s roditeljima. U Hrvatskoj je u 2017. s roditeljima živjelo 73,2% stanovnika u dobnoj skupini od 18 do 34 godine, što je ujedno najviši udio u EU, kažu iz DZS-a.

Drugim riječima, stanovnici Hrvatske najkasnije napuštaju roditeljsko kućanstvo – prema posljednjim raspoloživim podacima za 2018., u prosjeku s 31,8 godina. Europski prosjek iznosi 26 godina, a najkraće s roditeljima žive mladi Šveđani, koji roditeljsko kućanstvo napuštaju s već 18,5 godina.

Prema posljednjim raspoloživim podacima za 2018., većina mladih u Hrvatskoj ima srednjoškolsko obrazovanje, točnije čak 72,6%, dok taj postotak u EU iznosi 55%. Istovremeno, sve više mladih Hrvata upisuje se na visoka učilišta – u akademskoj godini 2017./2018. broj upisanih iznosio je 159,6 tisuća, što je za 32,1% više nego u akademskoj godini 2003./2004.

No, nažalost mnogih koji izlaze iz sustava visokog obrazovanja – diploma ne znači nužno i siguran posao.

Jedan statistički pokazatelj daje uvid u zaposlenost nedavno diplomiranih. Naime, ta kategorija odnosi se na osobe u dobnoj skupini od 20 do 34 godine koje se ne obrazuju i ne osposobljavaju, a završile su svoje obrazovanje u posljednje tri godine. U 2018. na razini EU-a stopa zaposlenosti nedavno diplomiranih iznosila je 81,6%. Najviša je bila na Malti (94,8%), a najniža u Grčkoj (55,3%). U Hrvatskoj je stopa zaposlenosti nedavno diplomiranih u 2018. iznosila 71,2%. Iz toga proizlazi da gotovo trećina njih nije pronašlo zaposlenje iako su svoje obrazovanje završili u posljednje tri godine, kažu to podaci DZS-a.

Tračak nade daje činjenica da stopa zaposlenosti mladih u Hrvatskoj ipak raste pa je tako u 2018. ona iznosila 41,3%, što je u usporedbi s rekordno niskom 2013. povećanje za 9,7 postotnih bodova.

A na kraju ove ‘teške’ statistike – malo odmora, doslovno. DZS tako donosi podatak kako je u 2018. na barem jednome privatnome višednevnom putovanju bilo je 680.439 stanovnika Hrvatske u dobnoj skupini od 15 do 34 godine. Najviše, njih gotovo polovica, putovala je samo po Hrvatskoj, 18,7% samo na putovanjima u inozemstvu, a trećina (32,5%) na putovanjima i u Hrvatskoj i u inozemstvu.

No, sve manje mladih, izgleda, za dolazak na željenu destinaciju koristi vlastite vozačke sposobnosti – dok je 2010. u Hrvatskoj bilo 207.349 mladih vozača, u 2017. ta brojka je pala na 178.989.

Biti u pokretu i povezan s ostatkom svijeta također se često veže za mlade. Prema posljednjim raspoloživim podacima, čini se da se za ostvarivanje toga sve manje oslanjaju na vlastite vozačke sposobnosti. Naime, uspoređujući podatke za 2017. i 2010., broj mladih vozača u dobnoj skupini od 19 do 24 godine je u padu. U navedenom razdoblju bilo je čak 28,4 tisuće manje vozača u toj dobnoj skupini, stoji u izvješću DZS-a.

Iako nerijetko mnogi imaju predrasude prema mladima, njihovim sposobnostima i kvalitetama, nije se jedanput pokazalo da kad im se pruži prilika, oni čine zapanjujuće stvari. Izazovi koji su pred njima nisu nimalo laki, što je vidljivo i iz ovoga statističkog pregleda. Pružanjem mogućnosti i poticanjem njihova razvoja ulaže se i u budućnost društva u cjelini. Jer ne kaže se bezrazložno da na mladima svijet ostaje!

Foto:Ilustracija/ Internet

Izvor: srednja.hr

Komentari