Od prošle godine, kada je usvojen novi Zakon o javnom redu i miru, jedinice lokalne samouprave mogu zaštititi javne prostore audio i video nadzorom. Za razliku od prethodne verzije zakona, snimke mogu koristiti policija i Državno odvjetništvo.

Točnije, u čl. 35. Zakona, pod nazivom Posebne mjere za zaštitu javnog reda i mira, u stavku 3. piše:

 

“Kada postoji vjerojatnost da bi se korištenjem tehničkih uređaja ili njihovih zapisa moglo spriječiti kazneno djelo ili prekršaj ili pronaći počinitelj takvih djela, tijela jedinica iz stavka 1. ovoga članka dužna su policiji i državnom odvjetništvu omogućiti pristup i korištenje tehničkih uređaja te izuzimanje audio i video zapisa koji mogu biti od važnosti za uspješno vođenje kaznenog ili prekršajnog postupka.”

 

Zakonski razlog za postavljanje nadzora određen je ovako:

 

(1) Tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave radi preventivnog učinka na stanje javnog reda i mira i sprječavanja inkriminiranih ponašanja mogu tehničkim uređajima nadzirati javna mjesta koja su u bilo koje vrijeme bezuvjetno dostupna svakome.
(2) Tijela jedinica iz stavka 1. ovoga članka dužna su prije uspostave audio i video nadzora takvu namjeru javno priopćiti i prostor obilježiti vidno postavljenim obavijestima iz svih smjerova mogućeg dolaska osoba na taj prostor, te osigurati da se snimljeni materijal sačuva najmanje 30 dana.

 

Jedini štićeni javni prostor u Novoj Gradiški, i to propisno označen iz svih smjerova dolaska,  za sada je  Trg dr. Franje Tuđmana na kojemu se od mogućeg vandalizma štiti spomenik poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima. Nema službenih podataka o eventualnom korištenju snimljenog materijala u prekršajnim postupcima – ako ih je bilo.

 

 

 JAVNI RED I MIR, PRVIH 6 MJESECI

 

Prema podacima PU brodsko-posavske, za prvih 6 mjeseci ove godine  zabilježeno je 385 prekršaja protiv javnog reda i mira u kojima je sudjelovalo 505 osoba. U usporedbi sa šest mjeseci 2012. godine bilježi se smanjenje broja prekršaja za 5,9 %.
Svađom i vikom na javnim mjestima počinjeno je 97 prekršaja, a tučnjavom 96 prekršaja. U ovim prekršajima je sudjelovao 301 prekršitelj od kojih je u trenutku činjenja prekršaja 95 bilo pod utjecajem alkohola. Iako su ovi prekršaji iz čl. 13 Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira bili najbrojniji tijekom prvih šest mjeseci, u odnosu na prethodnu godinu smanjeni su za 11,5 %. Na ulici i trgu je počinjeno 227 prekršaja, u ugostiteljskim objektima 60 prekršaja, na javnom skupu i priredbi 10 prekršaja, u željezničkom prometu 2 prekršaja, dok je na drugim mjestima počinjeno 86 prekršaja.

 

Osim zbog javnog reda i mira, kamere se mogu postavljati i na frekventnim prometnicama i raskrižjima. Nakon što je komunalno i prometno redarstvo Grada Zagreba prošle godine kumovalo prvim kamerama na 40 mikrolokacija, u samo 10 mjeseci ispisano je čak 20 tisuća kazni. Ulaganje od 16 milijuna kuna  koje je financirano najviše prometnim kaznama isplativo je za tri godine a zgodno puni gradski proračun.

 

DOKAZ U SUDSKOM POSTUPKU?

 

Iako je novim zakonom “policiji i državnom odvjetništvu omogućen pristup i korištenje tehničkih uređaja te izuzimanje audio i video zapisa koji mogu biti od važnosti za uspješno vođenje kaznenog ili prekršajnog postupka”, vrijednost dokaza na sudu je problematična.

 

U komentaru Zakona o javnom redu i miru piše:

 

“Prekršajni zakon propisuje da su bilješke i tehničke snimke i formalno dokazi u prekršajnom postupku ukoliko ih je ovlaštena službena osoba tijela državne uprave sačinila u okvirima svojih nadležnosti za provođenje nadzora provedenog neposrednim opažanjem.

 

U tim situacijama takve snimke mogu poslužiti kao dokaz u prekršajnom postupku, ali i tada sud može provjeravati njihovu vjerodostojnost te slobodno ocjenjivati njihovu dokaznu vrijednost. To međutim, ne bi trebalo predstavljati prepreku da se ukoliko postoje takve snimke predlažu kao dokaz u prekršajnom postupku, kao i da se prilažu kao ostala prikupljena saznanja uz kaznenu prijavu.”

 

Kako stoji stvar u malim gradovima poput Nove Gradiške? Sustavi web kamera poput Skylinea koji je iz EU stigao i u Hrvatsku za sada se gotovo isključivo koriste u turističkim gradovima za žive kamere u visokoj video rezoluciji, i vjerojatno nisu jeftine za “tekuće održavanje”. Osim za nadzor crnih prometnih točaka ili discipliniranje učestalog vandalizma (recimo, šoping javnih službenika pod radnim vremenom dok građani čekaju u redu) ulaganje bi se vjerojatno teško moglo opravdati financijskim efektima.

 

Što se tiče nadzora prometa i prihoda od kazni, Zagrepčani su oduševljeni. Prema prognozama Zagrebparkinga kamere bi uskoro trebale osvanuti u svim malo većim hrvatskim gradovima jer su apsolutno svi zainteresirani za sustav videonadzora koji odgaja vozače i dokazano smanjuje broj prekršaja za više od 50 posto. 

Autor: Saša Radivojević

Komentari
Prethodni članakZborovi građana idu punom parom
Sljedeći članakPrometna u Ljupini – petero ozljeđenih