Kaže narod „država propada gdje poljoprivrede nema“ i to smo se uvjerili bezbroj puta da stoji. Iako smo zakoračili u treće desetljeće 21. stoljeća, poljoprivreda zaista jest osnova svakog uspješnog gospodarstva. Osim što smo se kroz više blogova doticali fondova EU i što nam je ova Zajednica sve u financijskom smislu omogućila, u sam taj tijek ulaganja spada, po najnovijim odobrenim sredstvima (pogledaj blog Doza financijske injekcije by Ursula) i ulaganje u obnovljive izvore energije, ulaganja u vodu, uvođenje širokopojasnog interneta i digitalizacija građanstva… Sve se to jako lijepo nadovezuje na „pametna sela“.
Znate li što su pametna sela? Jeste kada čuli za ovaj izraz?
Definicija pametnog sela podrazumijeva automatizaciju i robotizaciju poljoprivrede, ekonomiju dijeljenja (poput zajedničke uporabe poljoprivrednih strojeva, znane i kao „Strojni prsten“), kružnu ekonomiju, digitalne platforme koje mogu zamijeniti osnovne usluge (e-zdravlje, e-uprava…), širokopojasni internet, korištenje obnovljivih izvora energije, dopunske djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu.
Podržava li EU koncept pametnog sela?
Europski parlament usvojio je ovaj koncept u ožujku 2019. godine, te je donesena odluka o financiranju ovog koncepta s najmanje 2,4 milijarde eura u razdoblju od 2021.-2027. godine., a novac dolazi iz Fonda za regionalni razvoj i Kohezijski fond, a moći će se uključiti i drugi fondovi kao npr. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj.
Koji je interese Europe za pokretanje ovakvog projekta?
Naime, interesi su višestruki, a vjerujem i da osobnim promišljanjem, vrlo lako možete doći do vrlo sličnih zaključaka. Europa u cijelost je suočena sa zaostajanjem ruralnih područja u odnosu na urbane sredine, kao što taj trend prati i depopulacija s ruralnih područja. Stoga bi ovakvih zajednicama smještenima u ruralnim područjima u kojima se koriste inovativna i moderna rješenja utjecalo na poboljšanje uvjeta života, a sve to osnovano na digitalnoj tehnologiji. Naravno cilj je i da se više takvih područja međusobno povežu i nadopunjavaju. Preduvjet za sve to je prvenstveno uvođenje širokopojasnog interneta.
Mislite li da u Hrvatskoj već ne postoje takva sela?
Iznenadili biste se, postoje, to je općina Vrsi u Zadarskoj županiji kao i općina Babina Greda u Vukovarsko-srijemskom županiji.
Idemo dragi naši ruralni građani i građanke, novaca ima a vrijeme je zadano! Pokrenite se i učinite razliku za sebe i svoje nasljednike!
Mirela
#proknjizime #srijedom