Da bismo znali što zapravo predstavlja dječju dobrobit ili kakva nam je dječja dobrobit cilj, moramo prikupljati podatke, mjeriti i vrednovati, poručila je Maja Gabelica Šupljika, zamjenica pravobraniteljice za djecu. A upravo su objavljeni rezultati prvog istraživnaja koje je mjerilo subjektivnu dobrobit djece u Hrvatskoj. Rezultati su poprilično dobri, no istraživanje je otkrilo i nekoliko zabrinjavajućih podataka: čak i osmogodišnjake brine materijalna situacija u obitelji.
Čak 90% desetogodišnjaka te 80% osmogodišnjaka i dvanaestogodišnjaka u Hrvatskoj izrazito je zadovoljno svojim životom. Djeca se u Hrvatskoj osjećaju sigurno, zadovoljna su svojom obitelji, prijateljima i domom, dok najniže procjenjuju zadovoljstvo pojedinim aspektima školskog života, iako je najveći postotak učenika zadovoljan školom. S dobi pada razina ugodnog i raste razina neugodnog raspoloženja, a pada i kvaliteta vršnjačkih odnosa te procjena ukupne dobrobiti.
Pokazali su to rezultati istraživanja ‘Subjektivna dobrobit djece u Hrvatskoj’ koje je tijekom 2019. godine provodio Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Uredom UNICEF-a za Hrvatsku.
Ovo istraživanje prvo je takve vrste provedeno u Hrvatskoj, bazirano na metodologiji međunarodne organizacije Children’s Worlds, koja se koristi u više od 40 zemalja svijeta, te je međunarodno usporedivo. Svoje uvide podijelilo je 3.507 djece u dobi od 8, 10 i 12 godina iz 237 razreda 41 osnovne škole iz svih županija, a istraživanje je ispitivalo različite aspekte subjektivne dobrobiti u osam područja djetetova života: dom, obitelj, novac i stvari koje imaju, odnosi s prijateljima i drugim ljudima, susjedstvo u kojem žive, škola, slobodno vrijeme te slika o sebi.
Maja Gabelica Šupljika, zamjenica pravobraniteljice za djecu, istaknula je kako je ovo istraživanje posebno je važno jer su u njemu tisuće djece govorile o svojem doživljaju i iskustvu u različitim područjima odrastanja, o svojem životu i osjećajima te, u konačnici, o tome kako je biti dijete danas u Hrvatskoj.
– Ovi rezultati zato predstavljaju glas djece koji trebaju čuti svi koji rade s djecom i za djecu, ali i oni koji rade s brojevima i koji odlučuju o proračunu i sredstvima potrebnim za ostvarivanje prava djece. Jer tek kroz dječju dobrobit dječja prava postaju stvarnost. Da bismo znali što zapravo predstavlja dječju dobrobit ili kakva nam je dječja dobrobit cilj, moramo prikupljati podatke, mjeriti i vrednovati, tragati za osjetljivim pokazateljima te dobrobiti, a time ujedno mjerimo i kako na djecu utječe sve ono što kao društvo poduzimamo za njihovu zaštitu. Iz perspektive pravobraniteljice za djecu važno je da svi odrasli budu osjetljivi na poruke ovoga istraživanja: kako na one visoke postotke koje govore o zadovoljstvu djece, tako i na onaj postotak koji govori o djeci koja nisu sretna, ne osjećaju se sigurno na putu do škole i ne osjećaju se dobro u školi, kaže.
Napominje da ni jedno dijete ne smije biti zaboravljeno niti isključeno iz naše brige, piše srednja.hr
