Valicon je za portal srednja.hr proveo online istraživanje na uzorku od 493 ovogodišnja maturanta. Cilj istraživanja bio je razumjeti njihove stavove o obrazovanju, maturi, planovima za budućnost, ali i osjetljivim temama poput umjetne inteligencije, roditeljskih očekivanja i vojnog roka. Istraživanje je provedeno od 30. lipnja do 21. srpnja 2025. godine. U uzorku prevladavaju gimnazijalci (54%), kojih je značajno više zastupljeno u Zagrebu i Slavoniji u odnosu na središnju Hrvatsku, dok je gotovo trećina učenika strukovnih škola (31%). Ostatak čine učenici umjetničkih škola te oni koji nisam naveli konkretan smjer koji pohađaju. Ne čudi stoga da čak 94% maturanata planira nastaviti obrazovanje na fakultetu, dok se samo 4% planira odmah zaposliti. Dodatnih 3% još uvijek je neodlučno.
Dvije trećine (65%) maturanata izjavilo je da su uglavnom zadovoljni obrazovanjem koje su stekli. Ipak, kada se pita o dojmu nastave, odgovori su podijeljeni, za njih 50% je nastava bila zanimljiva.
Ovakav balans ukazuje na kroničan problem školskog sustava – nastavni program često ostaje previše teorijski i neusklađen s potrebama mladih, dok se motivacija učenika održava uglavnom zahvaljujući pojedinim profesorima ili dodatnim aktivnostima te osobnim interesom i zanimanjem pojedinih učenika. Maturanti su generacija koja u školi očekuje dinamiku i praktičnu primjenu znanja, a kada toga nema, nastava im postaje naporna rutina.
62% učenika je išlo na instrukcije ili pripreme za državnu maturu što pokazuje da se na dodatan način priprema za maturu, izvan matične srednje škole, odlučuje velik broj učenika. Na pripreme za državnu maturu su se djevojke značajno više odlučivale od dečkiju. Instrukcije su se najviše pohađale iz matematike (85%), hrvatskog jezika (41%) te fizike (27%). Također, uočili smo razlike među regijama u Hrvatskoj što se tiče spremnosti pohađanja priprema za maturu, pa smo tako dobili podatak da je više koji su išli na pripreme u Slavoniji i Zagrebu u odnosu na sjevernu Hrvatsku.
Generacija 2024./2025. sve više koristi umjetnu inteligenciju u obrazovanju. 47% učenika koristi AI povremeno, uglavnom za provjeru vlastitog rada, dok 29% to radi redovito kako bi brže učili i bolje organizirali gradivo. Samo 7% AI smatra nepotrebnim ili oblikom varanja.
