U povodu Hrvatskog dana dijabetesa koji se obilježava 14. svibnja članovi novogradiške Udruge dijabetičkih bolesnika u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo organizirali su još jednu humanitarnu akciju mjerenja krvnog tlaka i šećera u krvi:
“14. svibnja obilježava kao Hrvatski dan šećerne bolesti. Povod za obilježavanje još jednog dana u godini je osvješćivanje stanovništva zbog porasta broja oboljelih i neliječenih od ove kronične bolesti. Nažalost, šećerna bolest se ne otkrije brzo. Prođu godine i otkriju se komplikacije i pretpostavljamo da oko 40 posto osoba sa šećernom bolešću niti ne zna da je bolesno.” – naglasila je predsjednica novogradiške Udruge dijabetičkih bolesnika Terezija Grgić.
“I danas nas je posjetio velik broj naših sugrađana koji su mogli izmjeriti tlak i šećer u krvi. Cilj nam i dalje ostaje, prevencija i edukacija. Ta bolest je danas u takvom usponu, zbog nekvalitetnog načina života, nepravilne ishrane, kretanja, stresa i svih drugih fakotra koji dovode do pojave šećerne bolesti. U Hrvatskoj ima 500 tisuća registriranih dijabetičara, no prema podacima dijabetologa, radi se i o brojci od 700 tisuća ljudi.” – kaže Grgić.
Hrvatski dan šećerne bolesti posvećen je svim oboljelima, njihovim obiteljima, te zdravstvenim i nezdravstvenim djelatnicima koji su direktno i indirektno uključeni u proces liječenja ove kronične bolesti ali i svima onima koji promjenom svojih stilova života mogu utjecati na to da šećernu bolest izbjegnu ili je barem odgode neko vrijeme, a u slučaju da se je ipak razvila, na vrijeme otkriju. Šećerna bolest tipa 1 se ne može prevenirati, za razliku od tipa 2 na čiju pojavnost, osim genetskih čimbenika, značajno utječu okolišni čimbenici. Moderni način života podrazumijeva dugotrajno sjedenje i smanjenu tjelesnu aktivnost, osobito u urbanim područjima. Međunarodna dijabetička federacija stoga preporučuje bavljenje tjelesnom aktivnošću u trajanju od minimalno 30 do 45 minuta najmanje tri puta tjedno. Nezdrava prehrana je također jedan od ključnih rizičnih čimbenika. Zaslađeni sokovi, manje od tri obroka dnevno, nedovoljan unos voća i povrća, konzumiranje alkohola i zasićenih masnih kiselina značajno doprinose povećanju rizika od obolijevanja.
