Hrvatska poljoprivreda usprkos ulaganjima, poticajima bilježi stalni pad proizvodnje mlijeka, mesa i povrća dok istovremeno količina potrošenih pesticida stagnira.
Podaci su to s kojima hrvatska poljoprivredna proizvodnja teško može parirati poljoprivrednim proizvodnjama europskih susjeda, a smještena je u istu poljoprivrednu omotnicu ZPP-a koja donosi promjene u načinu financiranja poljoprivredne proizvodnje i smanjenje financiranja za 5% te ukupni proračun za poljoprivredu pada na manje od 30% ukupnog proračuna u odnosu na razdoblje 2014.-2020. kada je taj iznos bi 35% EU proračuna
Direktni rezultati takvih poljoprivrednih politika su ograničenja odnosno uvođenje obvezne gornje granice za potpore 60 odnosno 100 tisuća €.
Na takve uvjete europski poljoprivrednici reagiraju javnim izražavanjem nezadovoljstva i prosvjedima. Hrvatski poljoprivrednici šute. Postavljamo pitane jesu li se naši mali i srednji poljoprivrednici sposobni nositi s takvim uvjetima ili je šutnja znak opće apatije u kojoj se društvo nalazi.
Hrvatska seljačka stranka takvo stanje prema poljoprivredi smatra potencijalno opasnim i neodrživim u uvjetima kada Ministarstvo poljoprivrede nema strategiju za očuvanje domaće proizvodnje i ne planira potpore poljoprivredi iz vlastitih izvora.
Ministarstvo poljoprivrede se prema malim proizvođačima dodatno ponaša maćehinski te na štetu proizvođača štiti trgovce, mesare ili veterinare kao i posljednjom Naredbom o mjerama za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja unosa virusa afričke svinjske kuge na području Republike Hrvatske (NN 96/2019). za koju su ukoliko je naređena trebala biti osigurana sredstva Državnom proračunu, a nisu. Ta mjera zavirila je u ionako tanak novčanik svakom malom proizvođaču svinja.
HSS-ovci su u Hrvatskom saboru amandmanima predlagali mjere kao što su sufinanciranje santarnih mjera za kontrolu afričke svinjske kuge, a zastupnik Vlaović je rekao kako je afrička svinjska kuga opaka bolest zato RH mora štititi svoju proizvodnju i naše proizvođače.
„U RH imamo svega 30% dostatnosti vlastite proizvodnje svinjskog mesa, više od 70% se uvozi, ovim, naređenim i neplaćenim mjerama tu granicu ćete pomaknuti. Predloženi amandmanom tražili smo sredstva da se bisigurnosne mjere na svinjogojskim farmama i OPG-ovima plate iz državnog proračuna jer riječ je od naređenoj mjeri što je do sada uglavnom bila praksa. To nije veliki iznos da državni proračun ne bi mogao podnijeti, a zaštitili bi svinjogojce i sačuvali bi svinjokolju u Slavoniji“ kazao je.
