Hrvatski turizam u brojkama 2016.

Do 21. kolovoza je ostvareno preko 65 milijuna noćenja, od čega 21 milijun samo u kolovozu. U prvih devet mjeseci prošle godine, ostvareno je 68,7 milijuna noćenja pa se čini da će ovogodišnje turističke brojke biti vrlo slične lanjskima

Iznajmljivanje privatnog smještaja i popunjenost apartmana uvelike ovisi o nacionalnoj turističkoj strategiji i promociji Hrvatske na inozemnim turističkim tržištima. Nijedna poslovna strategija ne može imati kvalitetu niti ostvariti dobre prihode bez prethodne analize tržišta i statističkih podataka kojima se određuje smjer poslovnih aktivnosti.

Domaćem turizmu se zamjera nepostojanje bilo kakve strategije, ali sustavu eVisitor, koji tek doživljava svoju punu primjenu, nalazimo sve manje zamjerki. Jedna od prednosti sustava je i nova mogućnost praćenja statističkih podataka koje su od izuzetne važnosti za planiranje poslovanja u turizmu. eVisitor je zabrinuo iznajmljivače na crno, ali i turističke stručnjake koji ostaju bez izgovora za mlake poteze i planove turističkog razvoja.

Kolovoz očekivano najpopularniji

Prema podacima eVisitor-a, u Hrvatskoj je do 21. kolovoza ostvareno preko 65 milijuna noćenja, od čega 21 milijun samo u kolovozu do navedenog datuma. Usporedbe radi, u prvih devet mjeseci prošle godine, ostvareno je 68,7 milijuna noćenja, 7,8 % više u odnosu na godinu ranije. Predviđanja na temelju rezervacija za rujan su dobra, tako da se pretpostavlja kako će ova sezona biti jednaka prošlogodišnjoj, unatoč najavama o novom rekordu.

Ostaje nam tek da utvrdimo koliki će biti stvarni prihodi od turizma što ne mora nužno odgovarati broju ostvarenih noćenja

Vikend od 19. do 21. kolovoza je bio primamljiv strancima kojih je bilo 402,4 tisuće, odnosno 95 % u ukupnom turističkom prometu. Najviše je bilo Nijemaca, potom Talijana, a iza njih redom po broju noćenja idu Slovenci, Poljaci, Austrijanci, Česi, Mađari, Slovaci, Nizozemci te naposljetku Britanci.

Istru je pritom posjetilo najviše turista, 117,7 tisuća sa 730 tisuća noćenja. Drugi je Kvarner s 83,3 tisuće dolazaka i više od 536 tisuća noćenja. Na trećem mjestu se nalazi Splitsko-dalmatinska županija sa 78,3 tisuće turista i oko 470 tisuća noćenja pa Zadarska županija gdje je bilo dvostruko manje dolazaka. Šibensko-kninska županija je ostvarila 193 tisuće noćenja i nalazi se na petom mjestu, a iza nje su Dubrovačko-neretvanska sa 185 tisuća, potom Ličko-senjska, Zagreb pa Karlovačka županija.

Od prvih 10 top destinacija, čak 6 se nalazi u Istri:

U domaćim medijima se često spekulira o dolascima Rusa na odmor u Hrvatsku. Tu raspolažemo samo podacima za lipanj ove godine kada je bilo 6,1 % više Rusa nego u istom periodu lani. Rusi u prosjeku ostaju 6,9 noći na odmoru pri čemu ih nadmašuju samo Nijemci sa svoji 7,4 noćenja.

Kontinentalni turizam

Statistike ne bi bile potpune da se ne osvrnemo na Kontinentalnu Hrvatsku čiji turistički potencijal raste. Ruralni turizam, cikloturizam, kulturni turizam i druge usko specijalizirane turističke grane, prilika su za održivi razvojzapostavljenih nacionalnih regija. Tu se radi o čak 12 županija koje uglavnom nemaju pristup obali Jadrana, uključujući i Zagrebačko područje. Strateški marketinški plan hrvatskog turizma dijeli kontinent na četiri klastera: Slavoniju, Središnju Hrvatsku, Liku-Karlovac te Zagrebačko područje.

Turističke regije u Hrvatskoj prema podacima Instituta za turizam. Top 10 destinacija prema statistikama za produženi vikend u kolovozu ove godine.

Kontinentalna ili zelena Hrvatska ostvarili su 14,6 % od ukupnih dolazaka i 7,1 % od ukupnih noćenja ove godine. Najveći promet ima klaster Lika-Karlovac koji ima pristup moru u priobalju Ličko-senjske županije. Lika-Karlovac je ostvarila više od 705.000 dolazaka s više od 2,7 milijuna noćenja. Slijedi klaster Zagreb s 5,7 od ukupnih dolazaka i 1,84 % noćenja što je u konkretnim brojkama 670.000 dolazaka i oko 1,23 milijuna noćenja. Najmanje je ostvarila Slavonija s 1 % od ukupnih dolazaka te 0,34 % noćenja.

Brojke kontinentalnog turizma vrlo su slične rezultatima ostvarenima prošle godine, uz izuzetak Grada Zagreba koji bilježi rast posjeta

Porast bilježi Zagreb koji je u prvih devet mjeseci prošle godine sudjelovao s tek 2 % u ukupnom turističkom prometu dok je za ostale regije situacija gotovo jednaka. Unatoč tome, Hrvatska je još uvijek destinacija mora i sunca, što potvrđuje činjenica da više od 50 % noćenja koje ostvaruje klaster Lika-Karlovac otpada na područje jedne općine koja se nalazi u njegovom sastavu – Novalje. Ovaj klaster je udomio najviše Nijemaca (preko 456.000 noćenja), potom Slovenaca (preko 364.000 noćenja), te Talijana (preko 292.000 noćenja).

I klaster Zagreb je najpopularniji na istim tržištima s tom razlikom da je ovaj grad posjetilo najviše Slovenaca, potom Nijemaca, a zatim Talijana. Slavonija je ostvarila više od 116.000 dolazaka, od čega nešto više od 44.000 otpada na strance. Nju su najviše posjećivali Nijemci, zatim Talijani, te Srbi.

Koreanci vole Zagreb

Pregled statistike po županijama ne iznenađuje previše. Očekivano, najviše noćenja ostvaruje Grad Zagreb s 1,2 milijuna i svojih 17.000 ležajeva, od čega na privatan smještaj otpada oko 10.000 ležajeva. Grad Zagreb privlači najviše stranaca i to najviše Koreanaca, Amerikanaca i Nijemaca. Više od 60 % posjeta Zagrebu je u osobnom aranžmanu, a za ostatak su zaslužne turističke agencije.

Po broju ležajeva, ali i ostvarenog broja noćenja, slijedi Karlovačka županija (preko 357.000 noćenja), Krapinsko-zagorska (preko 176.000 noćenja), a potom Osječko-baranjska županija (preko 103.000 noćenja). Najmanji promet su ostvarile Međimurska županija (92.000 noćenja) i Brodsko-posavska županija (32.000 noćenja).