U Gradskom muzeju Nova Gradiška otvorena je još jedna gostujuća izložba, ovoga puta Muzeja Brodskog Posavlja pod nazivom “Arheologija Općine Klakar”:

– Što se dogodi kad jedinica lokalne samouprave prepozna potencijal vlastite arheološke baštine te njeguje odnos s lokalnim muzejem? Uslijedi suradnja koja iznjedri mnoštvo rezultata, među kojima je i ova izložba na kojoj su prezentirani najznačajniji arheološki nalazi izrađeni od keramike, kamena, kosti, stakla, srebra, bakra, bronce i željeza datiranih od prapovijesti do srednjeg i novog vijeka s ovog područja – ističu u Gradskom muzeju Nova Gradiška.

Ovu vrijednu izložbu predstavili su jedan od autora, Josip Lozuk, ravnatelj Muzeja Brodskog posavlja Hrvoje Špicer, voditeljica Arheološkog odjela u Gradskom muzeju Nova Gradiška dr.sc. Marija Mihaljević, ravnatelj Gradskog muzeja Miroslav Pišonić, načelnik Općine Klakar Tomislav Pendić, a izložbu je otvorila predsjednica Gradskog vijeća grada Nova Gradiška Dinka Matijević:

– Općina Klakar nalazi se u Brodsko-posavskoj županiji, istočno od Slavonskog Broda i u njenom sastavu nalaze se naselja Donja Bebrina, Gornja Bebrina, Klakar i Ruščica. Naselja se prostiru uz rijeku Savu koja je od prapovijesnih vremena predstavljala jedan od važnih komunikacijskih i trgovačkih pravaca na jugu Panonske nizine. Brojna i iznimno značajna arheološka nalazišta potvrđuju kontinuiranu naseljenost ovoga područja od razdoblja mlađeg kamenog doba ili neolitika pa do današnjih dana. Prve vijesti o arheološkim nalazima s ovoga podru

ja sežu u 19. stoljeće kada pojedini predmeti (ostava novca iz Gornje Bebrine, ostava brončanih predmeta iz Donje Bebrine te bakrena križna sjekira i rimska vojna kaciga s obale Save u Klakaru) dospijevaju u tadašnji Narodni muzej u Zagrebu, a danas se čuvaju u fundusu Arheološkog muzeja u Zagrebu. Po samom osnutku brodskog muzeja (1934.) u fundus tadašnjeg muzeja pristižu nalazi s lokaliteta Okukalj u Gornjoj Bebrini kao i predmeti s nalazišta Paljevine u Donjoj Bebrini. Prva veća zaštitna istraživanja izvršio je brodski muzej 1962. radi izgradnje hidromelioracijske mreže kanala dužine 511 km. Rezultirala su otkrićem novih lokaliteta te arheološkim istraživanjima na nalazištima Paljevine, Okukalj, Topolice, Biđevi, Vretena, a čiji je značaj prešao lokalne okvire.

Obimom iznimno velika arheološka istraživanja na prostoru Općine Klakar uslijedila su od 2009. pa do 2018. na području lučkog područja Luke Slavonski Brod, a provelo ih je više institucija i privatnih arheoloških tvrtki. Istražene su velike površine prapovijesnih naselja sopotske kulture iz mlađeg kamenog doba i eneolitičke badenske kulture kao i naselja iz brončanog i mlađeg željeznog doba te iz razdoblja srednjeg vijeka. Rezultati ovih istraživanja ukazali su iznimnu arheološku baštinu brodskog Posavlja i naselja u sastavu Općine Klakar, a pokretni arheološki nalazi čuvaju se u fundusu Muzeja Brodskog Posavlja.

Prepoznajući veliki potencijal arheološke baštine, Općina Klakar inicirala je te financijski omogućila sustavna arheološka rekognosciranja cjelokupnih područja svih naselja u svom sastavu, a koja brodski muzej provodi od 2022. u cilju potpunijeg uvida i rasprostiranja arheoloških nalazišta. Jedan od dosadašnjih rezultata uspješne suradnje muzeja i Općine predstavlja i izložba “Arheologija Općine Klakar” na kojoj su prezentirani najznačajniji arheološki nalazi izrađeni od keramike, kamena, kosti, stakla, srebra, bakra, bronce i željeza datiranih od prapovijesti do srednjeg i novog vijeka – istaknuo je jedan od autora izložbe Josip Lozuk.

Izložba je otvorena u organizaciji Gradskog muzeja Nova Gradiška, Općine Klakar i Muzeja Brodskog Posavlja, autori su Josip Lozuk, Lidija Miklik – Lozuk i Ivana Artuković – Župan. Kustosica izložbe je Ana Pavleković Žeruk.

 

 

Komentari
Prethodni članakMolitveno bdijenje uoči đakonskog ređenja Antuna Stipića iz Župe sv. Josipa u Vrbju
Sljedeći članakPrometno edukativna akcija Sigurno u školu s HAK-om po 15. put u našem gradu