U Novoj Gradiški održan je radni sastanak na temu razvoja telekomunikacijske širokopojasne infrastrukture u zapadnom dijelu Brodsko – posavske županije po modelu javno-privatnog partnerstva i uz pomoć sredstava iz fondova Europske Unije.
Sastanku su nazočili gradonačelnik Grada Nova Gradiška Vinko Grgić, načelnik Općine Stara Gradiška Velimir Paušić, načelnik Općine Nova Kapela Ivan Šmit, načelnik Općine Dragalić Zvonimir Karlik, predstavnica Općine Rešetari Stana Cota Miloš i predstavnici Telecoma na čelu s operativnim direktorom HT-ovog sektora za infrastrukturne Telecom usluge Milanom Meden. Zainteresiranost za temu i mogućnost suradnje potvrdili su i načelnici općina Cernik, Vrbje, Staro Petrovo Selo, Okučani, Davor i Gornji Bogićevci.
Predstavnici HT-a ovim putem su predstavili svoja znanja vezana uz redoslijed aktivnosti potrebnih za pripremu samog projekta, nacrt Strategije razvoja širokopojasne infrastrukture koji je izradilo Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture te programu potpora, kako državnih tako i onih iz EU fondova, koji bi se mogli iskoristiti u sklopu ovog projekta.
Prijedlog inicijatora sastanka, Gradonačelnika Grgića, bio je objedinjenje jedinica lokalne samouprave u jedan projekt zbog tehničkih i operativnih razloga. Navedene su i smjernice za poticanje primjene optimalnih tehnoloških rješenja u projektima, redoslijed aktivnosti na pripremi i provedbi projekata te izrada nacrta Plana razvoja širokopojasne infrastrukture. U svemu tome zajednički će participirati Grad Nova Gradiška i okolne općine, a samim tim smanjit će si trošak izrade Plana. Završetkom projekta, koji bi okvirno mogao trajati do dvije godine, naš Grad i općine dobili bi optičku infrastrukturu. Pojednostavljeno, potrebno je zajednički izraditi Plan, povući sredstva iz EU fondova, postaviti optičke kablove i naravno priključiti korisnike. Time bi dobili velik komunikacijski domet, veću brzinu prijenosa podataka i sigurnost. Cijena telekomunikacijske usluge se ne mijenja, a postoji mogućnost da bude i manja. Sve to zajedno naš Grad će koštati oko 60 tisuća kuna, a općine daleko manje. Naime sudionici projekta, Grad i općine, pronašli su najoptimalnije rješenje na način da svatko plaća svoj udio prema broju kućanstava. Potpisivanje Sporazuma očekuje se do polovice mjeseca srpnja ove godine. Važno je za istaknuti kako smo mi u ovoj priči konačno prvi u našoj Županiji, a i šire.
Iz strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj:
Razvoj brzih i ultrabrzih pristupnih mreža danas ima jednak revolucionarni učinak kao i razvoj prometne mreže ili elektroenergetske mreže prije stotinu godina. Usluge konvergiraju prema digitalnom svijetu, univerzalno su dostupne na bilo kojem uređaju, bilo da se radi o tzv. pametnim telefonima (smartphone), osobnim računalima, digitalnom radiju ili televiziji visoke kakvoće (HDTV – High Definition Television). Predviđanja ukazuju da će se do 2020. godine digitalni sadržaji i aplikacije gotovo u potpunosti dostavljati putem interneta.
Ovaj veliki potencijal informacijske i komunikacijske tehnologije može se pokrenuti kroz dobro uređen i djelotvoran ciklus aktivnosti. Atraktivni sadržaji i usluge moraju biti dostupne u interoperabilnom okruženju i internetskom okruženju bez granica. To potiče veću potražnju za pristupnim brzinama i kapacitetima, što opet stvara temelj za ulaganja u brze i ultrabrze komunikacijske mreže. Primjena i prihvaćanje brzih i ultrabrzih komunikacijskih mreža u praksi zauzvrat otvara put novim inovativnim uslugama i sadržajima koji se koriste većim pristupnim brzinama.
S obzirom na svjetsku gospodarsku krizu, vlade mnogih država, kao i Europska unija, vodeći računa o pozitivnim učincima koje uporaba infrastrukture širokopojasnog pristupa ima na gospodarstvo u cjelini, utemeljili su posebne fondove ili omogućili posebna sredstva za razvoj ove infrastrukture, osobito izgradnjom žičnih i bežičnih mreža nove generacije u područjima u kojima nema pristupa internetu, ili na područjima gdje takva izgradnja nije isplativa na tržišnoj osnovi.
Dio navedenih aktivnosti čine i napori Europske komisije i država članica Europske unije na razvijanju strategije širokopojasnog pristupa radi ubrzavanja nadogradnje i proširenja elektroničkih komunikacijskih mreža.
Slijedeći predanost načelima društva znanja, koje se temelji na uravnoteženom društvenom i gospodarskom razvoju uz poštivanje demokratskih načela te prava i potreba pojedinaca, kao i načelima slobodnoga tržišnog gospodarstva i aktivne politike pristupanja Europskoj uniji, Vlada Republike Hrvatske strateški se opredijelila za uravnoteženu i jasnu politiku razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa i širokopojasnih usluga, koju će dosljedno provoditi nadležne institucije (tijela državne uprave i druga tijela javne vlasti te svi drugi sudionici u provedbi ove politike) u djelokrugu svoje nadležnosti. To se prije svega odnosi na trajno praćenje i primjenu politike razvoja informacijskog društva i njegove tehnološke infrastrukture u Europskoj uniji, prilagodbu domaćeg zakonodavnog i regulatornog okruženja tim tijekovima, te druge aktivnosti na poticanju razvoja i promicanja širokopojasnog pristupa.
Na temelju analize stanja razvijenosti širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj vidljivo je zaostajanje u broju priključaka širokopojasnog pristupa za prosjekom država članica Europske unije. Prisutna je značajna neravnomjernost u broju i gustoći širokopojasnih priključaka po županijama, koja je uzrokovana nepovoljnom demografskom strukturom, nepoznavanjem načina korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija kod dijela građana te nedostatnom dostupnosti infrastrukture širokopojasnog pristupa u svim hrvatskim regijama. Analiza trenutačne tehnološke zastupljenosti pokazuje dominaciju jedne vrste pristupa vezane uz postojeću komunikacijsku mrežu bakrenih parica, koja zadovoljava trenutačne mogućnosti, ali ne omogućuje značajniji kvalitativni iskorak u dostupnosti širokopojasnog interneta i pristupnim brzinama.
Cilj je omogućiti razvoj infrastrukture otvorenog tipa uz odgovarajuću ponudu usluga širokopojasnog pristupa koju će biti u mogućnosti koristiti svi sudionici na tržištu elektroničkih komunikacija. Predlaže se da se u područjima, gdje ne postoji dostatan interes za ulaganje u infrastrukturu širokopojasnog pristupa, iskoriste državni poticaji te, u mjeri u kojoj je to moguće, financijska sredstva pretpristupnih fondova Europske unije, kao i sredstva iz strukturnih i kohezijskih fondova Europske unije nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, u svrhu poticanja izgradnje infrastrukture i u tim područjima Republike Hrvatske. Tržišno natjecanje može se odvijati na tehnološki različitim platformama, no poželjno je da i na istim tehnološkim platformama postoji odgovarajuća razina razvijenosti tržišnog natjecanja.
no images were found
