Marija Jurić Zagorka rodila se prije 143 godine u selu Negovec kraj Vrbovca. Jedna je od najpoznatijih hrvatskih književnica i novinarka čiji se ciklus romana od 7 dijelova, ‘Grička vještica’ i dalje nalazi visoko na ljestivici najomiljenijih romana u Hrvata.

Povodom obilježavanja rođendana Marije Jurić Zagorke, Google Doodle je danas svoju tražilicu posvetio upravo njoj.

Zagorka se osobito isticala zbog posvećenosti borbi protiv društvene diskriminacije, mađarizacije, germanizacije, a narod je pamti kao veliku zagovarateljicu prava žena.

Pokrenula je i uređivala prvi hrvatski časopis za žene ‘Ženski list’ i ‘Hrvaticu’. Osim ‘Gričke vještice’, njezini najpoznatij romani su ‘Gordana’, ‘Kći Lotrščaka’, ‘Kraljica Hrvata’, ‘Kneginja iz Petrinjske ulice’, ‘Kamen na cesti’.

Marija Jurić Zagorka bila je žena od pera i žena od – tajni. Najčitanija hrvatska književnica i profesionalna novinarka vješto je znala golicati znatiželju javnosti pa je tako skrivala i točan datum svoga rođenja.

‘Luđakinja, muškarača, luda sufražetka – tek su neki od nadimaka koji su pratili Mariju Jurić Zagorku, prvu hrvatsku profesionalnu novinarku, političku aktivisticu i popularnu književnicu, koja se za svoj položaj u društvu borila jednako ozbiljno kao što su se njezina djela natjecala za zasluženo mjesto u hrvatskoj književnosti. ‘Svakako, neka jednom za uvijek svi upamte, da sve ovo što ova autorica piše ili bi imala drskosti napisati, jest i ostaje ‘šundliteratura za kravarice’, čuvena je uvreda kazališnog kritičara Ota Krausa kojom ju je počastio u Agramer Zeitungu 1899. godine. Navodno joj je isto rekao i Ksaver Šandor Gjalski, uz preporuku da se umjesto pera primi motike i kuhače. Srećom, nije ga poslušala’. ‘Dama s kišobranom’, odnosno kip Marije Jurić Zagorke dugi niz godina krasi Tkalčićevu ulicu, jednu od poznatijih zagrebačkih ulica. Zagorka je umrla 30. studenoga 1957. u Zagrebu.

Komentari