Predsjednik Ivo Josipović tijekom svog mandata primio je više od 50 000 građana i omogućio da se čuje glas onih koji traže pravdu, poput radnica Kamenskog, kojima je u 2010. godini dao javnu podršku i upozorio na moguće nepravilnosti u privatizaciji.
Nakon stečaja, radnice su osnovale udrugu i počele samostalan posao. Početkom mandata, primio je i radnike splitske željezare, koji su štrajkali glađu. Tražio je hitni dogovor oko privatizacije s tadašnjom Vladom Jadranke Kosor. Predsjednik Josipović se zalagao i za pravdu u slučaju radnika DTR-a, kada je u svibnju 2013. godine razgovarao s radnicima, sindikatom i upravom, te tražio da se radnička prava poštuju.
Inzistirao je na isplati duga radnicima, nakon čega su im u srpnju napokon isplaćene dvije plaće, a štrajk je prekinut. Predsjednik Ivo Josipović tijekom cijelog svog mandata bio je posrednik, pružajući mjesta dogovora u različitim sukobima, od anti-vladinih prosvjeda 2011. godine, štrajka poljoprivrednika, sukoba oko Ine i drugih. Na njegov poziv, sukobljene strane su prvi put ušle u zajednički dijalog oko rješavanja problema.
Na inzistiranje predsjednika Republike Hrvatske, Ive Josipovića, u lipnju 2010. godine u Ustav Republike Hrvatske ušla je odredba o nezastarijevanju ratnog profiterstva i pretvorbenog kriminala. Zahvaljujući toj odredbi, otvorena su vrata za dosad najveće antikorupcijske sudske procese koji su rezultirali presudama. Podignuto je 49 optužnica za koje se čekaju presude, 8 presuda je već doneseno, a 12 istraga je u tijeku.
Pravda nije jednokratni politički cilj. To je koncept razvoja društva.
Autor: Radiong/Đ.Aleksić
