Ogranak Matice hrvatske u Novoj Gradiški od ove je godine započeo svoj novi kulturni program „Fontana riječi“ koji je otvoren predavanjem pod nazivom „Slušati, razumjeti, djelovati: put etike skrbi“. Gostujuće predavanje održala je dr. sc. Darija Rupčić, prof., koja je govorila o etici skrbi kao suvremenom i sve aktualnijem pristupu promišljanju međuljudskih odnosa, odgovornosti i solidarnosti. Tema predavanja otvorila je prostor za razmišljanje o važnosti slušanja i razumijevanja kao temeljima etičkog djelovanja u društvu, obitelji i profesionalnom okruženju.
Uvodnu riječ održao je predsjednik novogradiškog Ogranka Matice Hrvatske, Zrinko Kapetanić. Na početku susreta Kapetnić je istaknuo kako je dr. Rupčić rođena u Osijeku, gdje je završila osnovnu školu i matematičku gimnaziju, a potom je diplomirala filozofiju na Filozofsko-teološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je s radom o Nietzscheovoj filozofiji u kontekstu postmoderne. Nakon studija radila je u osnovnim i srednjim školama, stekavši bogato iskustvo u odgojno-obrazovnom sustavu na svim razinama. Danas je izvanredna profesorica na Filozofskom fakultetu u Osijeku, gdje nosi kolegije iz područja etike skrbi i odgovornosti, bioetike, filozofije odgoja i obrazovanja, filozofije medicine te filozofije tijela i plesa. Uz znanstveni i nastavnički rad, intenzivno se bavila baletom i suvremenim plesom. Svoju ljubav prema umjetnosti pokreta povezala je s radom na pomoći drugima završivši specijalistički poslijediplomski studij kreativne terapije, smjer terapija pokretom i plesom. Rupčić danas provodi kliničku praksu s različitim ranjivim skupinama, a posebno se bavi temama tijela i traume.
Darija Rupčić, filozofkinja i teologinja, prisjetila se svog akademskog puta, od magistarskog rada o statusu ljudskog embrija do doktorske dizertacije koja istražuje ljudsku skrbnost. “Moja osnovna teza je da smo mi ljudi brižna, empatična bića, bez obzira na to što nas društvo često uči suprotno,” rekla je Rupčić.
Ona ističe da neoliberalna paradigma favorizira pohlepne i sebične pojedince, dok se ljudska skrb i empatija marginaliziraju. “Paradigma skrbi, ljubavi i odgovornosti može postojati, ali društvo mora htjeti slušati te glasove,” rekla je. U razgovoru je naglasila da istraživanja pokazuju kako mala, ali dosljedna skupina dobrih i moralnih ljudi može pokrenuti promjenu, iako možda ne na globalnoj razini. Rupčić povezuje filozofsku tradiciju sa suvremenim problemima. Kant je, kako kaže, dao pojedincu moralnu autonomiju, ali zapadna filozofija kasnije je naglašavala racionalnost i dužnost, dok je emotivna inteligencija i empatija često bila zanemarena. Istočna filozofija, s druge strane, cijeni skrb za bolesne, slabe i prirodu. “Etika skrbi nije apstraktna; ona je svakodnevna, tjelesna i emocionalna,” istaknula je.
Posebnu pažnju posvetila je obrazovanju i radu sa studentima. “Predavati etiku danas je nezahvalno, ali ključno. Kroz obrazovanje možemo utjecati na razvijanje osjećaja skrbi i empatije kod mladih,” rekla je. Govorila je i o utjecaju medija na mlade, posebno djevojčice, koje su često pod pritiskom društvenih mreža i medijskih normi. Rupčić također povezuje etiku skrbi s fizičkim tijelom i traumom. Naglašava da naše iskustvo i trauma ostavljaju trag u tijelu te da je rad s tijelom, plesom i pokretom važan dio emocionalnog iscjeljenja. “Mi nismo samo duh i intelekt, mi smo tjelesna bića. Svaka trauma je urezana u naše tijelo,” objašnjava.
Govoreći o društvenim i globalnim izazovima, Rupčić je upozorila na probleme pohlepe, ratova, dječjeg rada i marginalizacije. “Ako odustanemo od skrbi i empatije, odustanemo od sebe samih. Moramo čuvati plemenitost, kreativnost i dječju radost u nama i u našoj djeci,” zaključila je. Preko primjera iz istraživanja, vlastitog iskustva i filozofskih refleksija, Rupčić je prenijela snažnu poruku: etika skrbi nije luksuz, već nužnost u svijetu koji sustavno potiskuje empatiju i ljudsku dobrotu.
Ovim poučnim predavanjem, na kojem su posjetitelji imali priliku aktivno sudjelovati, Ogranak Matice pokazao je kako je ljestvica izvrsnosti novog programa “Fontana riječi” podignuta visoko što je svakako sjajna vijest za članove Matice i sve sugrađane koji će se u godini pred nama možda odlučiti za kulturu kao dio svoje svakodnevice. U nadi kako ipak idemo smjerom boljeg i pametnijeg svijeta, očekujemo nove aktivnosti osnaženih kulturnjaka naše novogradiške zajednice.
