Na EU tržištu rada već duže vrijeme najbolje stoje računalni profesionalci – sistemski analitičari i inženjeri, programeri i svi drugi čije su specijalnosti vezane uz računala: u bazi EURES-a danas je slobodno 42106 radnih mjesta u zemljama članicama (Velika Britanija je prva sa 27078 radnih mjesta, slijede Njemačka i Belgija) te samo 1157 radnih mjesta u zemljama koje nisu prema RH uvele ograničenje zapošljavanja. Relativno dobro stoje vozači svih kategorija – od lokomotiva do kamiona – i pomorci kojih EU treba oko 20 tisuća a “slobodne zemlje” bez ograničenja samo tisuću.
Loše stoje kvalificirani radnici, bar u drvnoj branši – za kvalificirane rukovaoce strojeva u drvnoj industriji trenutno su u cijeloj EU slobodna 362 radna mjesta a u zemljama bez ograničenja samo 23.
Od svih ograničenja za zapošljavanje izuzeti su visokoobrazovani građani RH u zanimanjima za koje EU ima interesa , i to u pravilu u svim zemljama ili uz minimalne administrativne barijere. Za sve ostale građane radna dozvola je u naredne dvije godine u 11 članica EU moguća samo ako je riječ o samozapošljavanju (nisu na teretu) a i taj status moraju dokazati čvrstim argumentima: Britance najviše zanima koliko će takvi “nezavisni radnici” biti u stanju platiti poreza, odnosno, jesu li isplativi, dok su Francuzi najrestriktivniji – svaki aplikant za radnu dozvolu u načelu mora dokazati kako u Francuskoj nema niti jednog Francuza koji bi bolje obavio posao za kojeg se traži radna dozvola.
KAKO STVARI STOJE
Prema formuli 2+3+2 građani Hrvatske ne mogu se zaposliti bez radne dozvole u 11 zemalja EU tijekom sljedeće dvije godine: Austriji, Belgiji, Cipru, Francuskoj, Luksemburgu, Malti, Nizozemskoj, Njemačkoj, Sloveniji, Španjolskoj te u Ujedinjenom Britanskom kraljevstvu. Ograničenje ne vrijedi za sezonske radnike do 90 dana te za radnike koji se u tim zemljama samozapošljavaju. Dozvole za rad izdane u zemljama članicama EU prije ulaska Hrvatske i dalje vrijede.
Privremeno ograničenje od 2 godine koje se jednako odnosilo na sve nove članice EU može se produžiti za još tri godine (ukupno 5 godina), ovisno o stanju na tržištu rada, te na još dvije godine (ukupno 7 godina koje su zadesile Rumunje i Bugare) ali uz opširno objašnjenje pred Vijećem EU.
Prva koja je uvela privremene mjere prema Hrvatskoj bila je Njemačka (zaštita domaćeg tržišta rada), Velika Britanija je vrlo izravno priopćila kako je prosječna nadnica građana RH doduše viša od rumunjskih ali tek malo iznad polovice prosječne nadnice britanskih radnika; Malta se emotivno ispričala kako ima ukupno “samo 148 tisuća radnih mjesta” (prosjek plaće je oko 800 eura) a ostale zemlje jednostavno su iskoristile mogućnost privremene zaštite domaćeg tržišta rada od mogućeg egzodusa građana RH prema Zapadu.
Najjednostavnija potraga za poslom u EU moguća je upravo preko EURES-a, zajedničke mreže Europske komisije i Europske mreže javnih službi za zapošljavanje u zemljama članicama sa više od 5000 ureda i 100 tisuća uposlenih. Otvaranjem besplatnog personaliziranog računa na portalu EURES vaš životopis (CV) stiže na elektronsku oglasnu ploču. Možete pratiti statistiku otvaranja vašeg CV-a te na e-mail dobiti upite zainteresiranih EU poslodavaca.
Više informacija na portalu EURES.
Autor: Saša Radivojević
