Osim novogradiških i županijskih SDP-ovaca, gosti tribine bili su i predstavnici Hrvatskih laburista na čelu s v.d. predsjednicom Nansi Tireli, a bila je tu i bivša ministrica obrane RH Željka Antunović.
Prije tribine Josipović je s novogradiškim čelnicima SDP-a odao počast poginulim hrvatskim braniteljima na spomen obilježju u Novoj Gradiški, te prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu.
U prepunom hotelu „Kralj Tomislav“ Josipović je predstavio građanima svoj program ustavnih reformi s naglaskom na pojedine teme, posebno se osvrnuvši na temu decentralizaciju i regionalizaciju, a riječi je bilo i o budućnosti hrvatske vojske o čemu je govorila i Željka Antunović.
Nakon tribine Radio Nova Gradiška je ekskluzivno odradio i intervju s Predsjednikom. S njim je razgovarala Sanja Špehar.
Izlazite pred građane s prijedlogom ustavnih promjena. Kako će ljudi percipirati ustavne promjene s obzirom na težak život građana, što je prioritet?
U svom predizbornom programu nudim cijeli paket mjera i politika od kojih je možda najvažnija i s najvećim dosegom projekcija novog Ustava. Neki se pitaju zašto Ustav uslijed krize, zašto ne nekakvo gospodarstvo. Ja se slažem, upravo zato što je gospodarstvo danas najveći problem, što iskustvo pokazuje da je okvir u kojem djeluje gospodarstvo takav da nikakva gospodarska mjera neće pomoći ukoliko ne promijenimo okvir, dakle Ustav, ustavni poredak u kojemm se djeluje. Zato predlažem opsežne promjene Ustava koje bi morale osigurati s jedne strane više demokracije i s druge strane takav okvir s kojim će hrvatsko gospodarstvo moći krenuti naprijed. Bojim se da bez toga, bez strukturnih reformi, koje god gospodarske mjere donijeli, neće funkcionirati.
Ono što je zanimljivo, želite građanima približiti politiku, na koji način i kako će se to realizirati u nekom budućem periodu?
Mislim da su građani pokazali dosta jasno da žele više utjecati na izbor onih ljudi koji ih predstavljaju u paarlamentu i drugim razinama, te pokazali da više žele sudjelovati u donošenju odluka. Upravo zato predlažem cijeli jedan veliki paket novih demokratskih mjera, od izbornog sustava do potpuno novih sustava. Kada je riječ o izbornom sustavu idem puno dalje nego što je bila referendumska inicijativa. Želim da se pola sabora bira imenom i prezimenom u izbornim jedinicama. Druga polovica se treba birati sa stranačkih lista, ali uz preferencijalno glasovanje. Mislim da bi bilo strašno, odnosno jedna vrsta sramote da građani više mogu utjecati na izbor EU zastupnika, nego za hrvatski sabor. Želim da se u potpunosti profilira referendum kao jedan demokratski oblik izjašnjavanja, da se odrede jasno pravila i da se možda posebice na lokalnoj razini olakša pristup referendumu i da se jasno postave one granice koje bi spriječile da se referendumom atakira na temeljna, ustavna ili ljudska prava, nešto što smo imali prilike vidjeti u nekim drugim zemljama. Prema tome, to je posebno važno, dakle dodatna afirmacija referenduma. I treće, jedan potpuno novi institut, mogućnost da građani sa 10 tisuća potpisa bilo koje pitanje stave na dnevni red Sabora. To mi se čini da je zapravo na tragu prvo približavanju onih problema koje građani imaju u parlamentu, ali s druge strane rušenje jedne barijere koja se stvorila između građana i politike.
U onom smislu da građani misle kako političari ništa ne rade?
Ništa ne rade i ne brinu, pa evo ovako bi im mogli reći što je to o čemu žele da Sabor brine.
Ono što je građanima vrlo zanimljivo i rekli ste da po anketama to gotovo svi podržavaju, zalažete se za suspenziju dužnosnika koji se nalaze u problemima sa zakonom. Koliko je to bitno i koliko će birači osjetiti jednu potrebu da to uistinu tako i bude?
Više od 90% građana u anketama je prihvatilo tezu da onaj dužnosnik koji je pod ozbiljnim optužbama bude suspendiran dok traje postupak. S druge strane, ako bude osuđen za takvo djelo, bez rasprave i po sili Ustava morala bi mu prestati dužnost. Takva solucija koja vodi prema etičnosti politike, odgovornosti prema građanima, ima ogromnu podršku kod građana.
Bit će puno takvih dužnosnika.
Bit će ih sve više, jer smo izašli iz tih vremena, mislim da je taj koncept nove pravednosti koju sam zagovarao do toga doveo, došli smo do situacije u kojoj nitko, bez obzira bio predsjednik, premijer, ministar, zastupnik, župan, načelnik općine, ako se bavi kriminalom više se ne može sakriti. Neki će možda izbjeći, ali u načelu neće mirno spavati. Uostalom vidimo koja je sve garnitura završila pred našim sudovima.
Bit će nam zatvori premali možda.
Ne znači, mislim da će efekti biti upravo suprotni. Kriminala je bilo i biti će ga, ali statistički gledano možda ga i već sada ima manje, upravo zbog činjenice da ako si ukrao kad tad će te sitći pravda.
Ono o čemu ste i govorili na tribini jest regionalizacija i vi ćete se za nju zalagati, odnosno već se zalažete.
Za mene je to suštinsko pitanje vezano s jedne strane za funkcioniranje države u cijelini, efikasnije, kvalitetnije, bolje, a s druge strane je to odnos prema građanima i gospodarstvu. Što je više poslova locirano tamo gdje su korisnici, to je bolje nego kada su ti poslovi negdje u državi. Upravo zato zagovaram sustav u kojem će Hrvatska biti podijeljena u pet do osam regija gdje će puno više poslova i novaca biti u tim regijama nego što je to danas slučaj sa županijama. I uvjeren sam da će to učiniti državu efikasnijom, da će usluge države građanima biti bolje izvršene i da će i gospodarstvo imati puno bolji ili lakši okvir za rad, nego što ga ima danas.
Slavonija?
Apsolutno je to za mene jedna regija, pozvat ćemo još različite stručnjake koliko će biti regija. To je pitanje na koje moramo odgovoriti prema nekoliko kriterija. Prvi je geografski, drugi je gospodarski uključujući i prometni i naravno tu je i određeni povijesni kriterij. Recimo Istra po nekakvom kriteriju veličine ne bi bila regija, ali njezine specifičnosti, kompaktnost i gospodarsko jedinstvo govori u prilog da zapravo mora biti regija.
Kampanja se zahuktala i prije nego što je službeno započela. Hoće li biti žestoka?
Neki se jako žeste, teške riječi, izdajnici, ovakvi, onakvi. Ja se ne žestim, izlazim s jednim racionalnim programom. Nisam siguran baš da drugi kandidati osim ovakvih napada, u pravilu na mene, nude jedan koherentni program. Ja ću izaći s koherentnim programom, neću se osvrtati na neke uvredljive teze koje se javljaju kod pojedinih kandidata. Građani su ti kojima se obraćam, oni su glasači, njima nudim program i oni će reći svoje na izborima.
I za kraj, pojavio se i četvrti kandidat, najmlađi.
Da, rekao je da će diplomirati na Pantovčaku. Dobro, vidjet ćemo (smijeh). Kao i drugim kandidatima želim mu fer utakmicu, da dobije priliku svoj program prezentirati građanima i oni će procijeniti je li on pravi kandidat ili ne.
Predsjedniče, hvala vam na razgovoru, svako dobro i puno uspjeha.
Hvala vama.
Sanja Špehar obavila je intervju i s bivšom ministricom obrane Željkom Antunović, a kompletni intervju moći ćete poslušati u informativnim emisijama Radija Nova Gradišk sljedeći tjedan.
Autor: Nikola Knežević
