Demografska slika Hrvatske već godinama izaziva zabrinutost, a najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) za 2023. dodatno potvrđuju razmjere ovog problema. Prema službenim statistikama, prošle je godine u Hrvatskoj rođeno svega 32.170 djece, što predstavlja najniži broj novorođenih od 2014. godine. Istodobno, broj umrlih dosegao je čak 51.275 osoba, što rezultira negativnim prirodnim prirastom od -19.105 stanovnika.
Alarmi iz godine u godinu
Hrvatska već desetljećima bilježi negativni prirodni prirast, no trend je u posljednjih nekoliko godina dodatno ubrzan. Razlozi leže u kombinaciji niskog nataliteta, visokog mortaliteta i sve izraženije emigracije, posebno među mlađom populacijom. U društvu koje se suočava s ovakvim statistikama, pitanja poput održivosti mirovinskog sustava, zdravstvene skrbi i ekonomskog razvoja postaju sve akutnija.
Duži životni vijek, ali izražene razlike među spolovima
Podaci DZS-a pokazuju da žene u Hrvatskoj u prosjeku žive 80 godina, dok je očekivani životni vijek muškaraca sedam godina kraći. Iako je prosječni životni vijek u Hrvatskoj u skladu s europskim prosjekom, razlika među spolovima ostaje zabrinjavajuća. Faktori poput načina života, učestalosti kroničnih bolesti i pristupa zdravstvenoj skrbi značajno utječu na ovu statistiku.
Najčešći uzroci smrtnosti
Bolesti cirkulacijskog sustava i dalje su vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, odgovorne za 34,5% smrti kod muškaraca i 43,3% kod žena tijekom 2023. godine. Ovo naglašava potrebu za dodatnim ulaganjima u preventivne programe, promociju zdravih životnih navika i unaprjeđenje zdravstvene skrbi kako bi se smanjila smrtnost od ovih bolesti koje su često povezane s nezdravom prehranom, nedostatkom fizičke aktivnosti i stresom.
