Država ponovo izdaje trezorske zapise. Ministar financija Marko Primorac predstavio je novi krug Vladine ponude. “Trezorske zapise odnosno upise započinjemo od ponedjeljka. Predstavit ćemo i portal, odnosno platformu koja će građanima omogućiti digitalnu kupovinu državnih vrijednosnica”, rekao je ministar na početku konferencije za novinare.

“Privukli smo ulagače, povećali pismenost građana i ovim izadnjima smo ostvarili značajne uspjehe”, rekao je ministar o prvom krugu izdanja trezorskih zapisa.

Novi krug upisa trezorskih zapisa za građane započinje od ponedjeljka, 19. veljače. Moći će se ulagati u dvije emisije – ročnosti od 91 dana, kojom se planira prikupiti 250 milijuna eura, te s dospijećem od 364 dana uz ciljani nominalni iznos od 300 milijuna eura.

Datum izdanja trezorskih zapisa je 29. veljače, minimalni iznos upisa po ulagatelju iznosi 1.000 eura, godišnji prinos za “trezorce” ročnosti od tri mjeseca iznosi 3,75 posto, a onih od godinu dana 3,65 posto, izvijestio je Primorac.

“Trezorci” se kupuju uz popust, pa minimalni iznos ulaganja za jedan “tromjesečni” trezorski zapis iznosi 990,74 eura, odnosno 964,88 eura za onaj s dospijećem od godinu dana.

Tako, građani će po dospijeću dobiti tisuću eura za jedan zapis, što znači da će na jednom trezorskom zapisu ročnosti tri mjeseca moći zaraditi 9,26 eura, a na onom kojem je dospijeće za godinu dana 35,12 eura.

Rok upisa trezorskih zapisa u prvom krugu je 26. veljače do 11 sati, dok će idućeg dana od 9 do 11 sati “trezorce” u drugom krugu moći upisati i institucionalni ulagači. Ciljani nominalni iznos tromjesečnog izdanja je 250 milijuna eura, dok je za jednogodišnje 300 milijuna eura.

Platorma za on-line kupovinu

Ministarstvo financija pripremilo je platformu koja će građanima omogućiti digitalnu kupovinu državnih vrijednosnica. Službeni naziv sustava Ministarstva financija za vrijednosne papire jest E-riznica, a rad platforme počinje 19. veljače 2024.

“Za upis ponude preko platforme potrebno je imati vjerodajnicu značajne ili visoke razine te otvoren račun u banci u Republici Hrvatskoj te, kao i za upis u Fini, ulagatelji moraju imati račun u banci i identifikacijski dokument s OIB-om. Drugim riječima, prijavu u E-riznicu ulagatelji će moći napraviti putem sustava e-građana koristeći vjerodajnice značajne i visoke sigurnosti”, rekao je ministar.

Nakon ponude ulagatelji će dobiti instrukcije za uplatu, neovisno o tome radi li se upis ponude online ili na šalteru, a samo plaćanje realizirat će gotovinskom uplatom putem Fine, banke, poštanskih ureda ili pak bezgotovinski, neovisno o kanalu upisa ponude. Minimalni iznos ulaganja je jedan trezorski zapis. “Platforma je jednostavna i pristupačna”, rekao je Primorac o platformi. “Trebat će unijeti samo nekoliko ključnih zapisa”.

8. ožujka građanima sjeda prva kamata od prvih izdanja trezorskih zapisa u studenom. “Cilj je bio ponuditi građanima veću štednju nego što oni imaju u bankama”, rekao je Primorac.

Upisi u studenom

U studenom, u prvom krugu upisa državnih trezorskih zapisa 36.643 građana uplatilo je ponude u visini od 969,7 milijuna eura, dok je u drugom krugu prihvaćeno 10 ponuda institucionalnih investitora u iznosu od 124,15 milijuna eura, pa je izdanje trezorskih zapisa ostvareno u ukupnom nominalnom iznosu od 1,13 milijardi eura.

Republika Hrvatska zastupana po Ministarstvu financija zaključila je to prvo ‘narodno’ izdanje trezorskih zapisa u ukupno nominalnom iznosu od 1,13 milijardi eura s dospijećem 21. studenoga 2024. godine, istaknuto je ranije u priopćenju Ministarstva.

Tijekom prvog kruga upisa, koji je bio namijenjen fizičkim osobama i koji je trajao od 13. do 20. studenog, putem mreže 170 poslovnica Fine ukupno je zaprimljeno 37.229 ponuda građana za upis trezorskih zapisa.

Od tog broja je uplaćeno 36.643 ponude u ukupnom nominalnom iznosu 1,01 milijardu eura.Trezorski zapisi u prvom krugu upisivani su po cijeni od 963,95 eura za jedan zapis nominalnog iznosa od tisuću eura, pri čemu je ta razlika ekvivalentna godišnjoj stopi prinosa od 3,75 posto, pa su tako naposljetku građani ukupno uplatili 969,7 milijuna eura.

Minimalno se po ulagatelju mogao upisati jedan trezorski zapis nominalne vrijednosti tisuću eura, a jedan ulagatelj je mogao podnijeti samo jednu ponudu za upis trezoraca, no nije bio ograničen broj trezorskih zapisa koje može upisati.

Pojednostavljeno svaki zapis ulagač bi platio 964 eura, a država se obvezala da će ga za godinu dana od njega otkupiti za 1000 eura.

Što su trezorski zapisi

Andrej Knez pojasnio je za DNEVNIK.hr što su trezorski zapisi.

“Trezorski zapisi su u ovom slučaju, vrlo pojednostavljeno, kredit državi na godinu dana, slično kao obveznica izdana ranije u godini, koja je po istom principu bila kredit državi na dvije godine.

U stručnoj terminologiji, trezorski zapis je, isto kao i obveznica, dužnički financijski instrument, koji ima dospijeće i razmjenu novca u barem dva koraka – prvi prilikom kupnje takvog instrumenta i onda barem još jedan prilikom dospijeća ili prodaje instrumenta prije dospijeća”, pojasnio nam je ekonomski analitičar i dodao kako je potencijalna zarada na bilo koje ulaganje često reciprocitet potencijalnom gubitku po takvom ulaganju.

“Pojednostavljeno, ukoliko ste bilo kojom tehnikom procjene nekog ulaganja ustanovili da na njemu možete puno zaraditi, tada ista tehnika nalaže da je i rizik gubitka kod takvog ulaganja viši od nekog drugog ulaganja koje nosi manju mogućnost zarade.

Konkretno, kod primjera trezorskih zapisa, zarada nije visoka i postoje drugi vrijednosni papiri na kojima se, u određenim tržišnim uvjetima, može ostvariti puno veći povrat.