Ovog tjedna Ministarstvo poljoprivrede i službeno je potvrdilo kako je od Udruge Čuvari slavonske tradicije iz Donjeg Miholjca zaprimilo zahtjev da se zaštiti naziv domaće slavonske kobasice, a na taj zahtjev prigovori se mogu podnijeti u iduća dva mjeseca, piše Glas Slavonije.
Kobasica koju se želi zaštititi, proizvodi se na području Slavonije, u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj, Virovitičko-podravskoj, te Požeško-slavonskoj županiji.
Ovim će postupkom na dobitku biti svi oni koji se u budućnosti budu bavili svinjogojskom proizvodnjom i preradom mesa, jer će svoje suhomesnate proizvode na tržište moći plasirati pod zaštićenim nazivom i uz certifikat koji će izdavati Udruga.
Osim toga, cijela priča o slavonskom svinjogojstvu neće više završavati samo na svinjogojskoj proizvodnji i prodaji tovljenika nakupcima kojih je sve manje, nego i na stvaranju dodatne vrijednosti i većoj zaradi i prihodima, jer će OPG-ovi imati zaokruženu proizvodnju – od tova svinja do krajnjeg suhomesnatog domaćeg proizvoda.
U materijalu koji je proslijeđen Europskoj komisiji naglašava se kako je “slavonska kobasica” trajna fermentirana proizvedena kobasica koja se tradicionalno proizvodi u Slavoniji od usitnjenog svinjskog mesa i slanine s udjelom mesa od najmanje 70 posto te uz dodatak kuhinjske soli i začinjene, usitnjene slatke i ljute crvene paprike i češnjaka, a koja se nadjeva u svinjsko tanko crijevo.
Premda je receptura dobrim dijelom zaštićena i tajna je svakog proizvođača pojedinačno, posebnost slavonske kobasice temelji se na tradicionalnom načinu proizvodnje u Slavoniji. Sirovina za proizvodnju dobiva se klanjem svinja završne tjelesne mase od najmanje 140 kg, dakle svinja iz produženog tova.
Za pripremu nadjeva koristi se 80 posto usitnjenog svinjskog mesa te 20 posto čvrstog masnog tkiva, a sam postupak proizvodnje te kobasice obuhvaća pripremu nadjeva, fermentaciju, dimljenje, sušenje i zrenje. Slavonska kobasica proizvodi se u razdoblju od studenoga do veljače, a proizvodnja se obavlja isključivo u registriranim objektima, te se svaka kobasica označava nakon nadijevanja.
U siječnju 2017. oznaku izvornosti dobio je i slavonski med, dok je u listopadu iste godine “slavonski kulen/kulin” dobio upis naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.
Inače, na popisu hrvatskih proizvoda koji imaju oznaku izvornosti prednjače proizvodi iz Dalmacije i Istre (maslinova ulja s otoka, paška janjetina, istarski pršut, neretvanske mandarine), tako da je svaka promocija slavonskih proizvoda na ovaj način, potrebna i poželjna.
Izvor: SbPlus/ Foto: Ilustracija
