Dolaskom toplijih mjeseci, velik broj ljudi nastoji što više vremena provoditi na otvorenom, posebice u prirodi. Iako boravak u prirodi donosi obilje blagodati i užitaka, u njoj vrebaju i neke opasnosti. Jedna od njih su krpelji jer oni svojim ugrizom na ljude mogu prenijeti i neke uzročnike zaraznih bolesti. No, sretna je okolnost što se samo mali broj krpelja zarazi nametnicima prilikom hranjenja na šumskim životinjama.
Svaki boravak u prirodi, osobito među niskim raslinjem, nosi rizik od mogućeg kontakta s krpeljima. Kako bi krpelji postali aktivni, potrebne su im temperature više od pet stupnjeva Celzijevih u kombinaciji s više od 50 posto vlage u zraku. Svaki kontakt s krpeljom ne dovodi uvijek do prijenosa zaraznih bolesti. Naime, veći broj krpelja uopće se ne ‘ugnijezdi’ u kožu pa padne s tijela, dok neki satima lutaju po koži dok ne naiđu na pogodno mjesto gdje se prihvate – najčešće su to pregibi, vlasište i drugi topliji odnosno vlažniji dijelovi tijela.
Na mjestu ugriza krpelja može se pojaviti manje crvenilo i oteklina koja potraje nekoliko dana uz blaže izražen svrbež. Ova promjena nije posljedica infekcije, već iritativnog djelovanja stranih tvari koje se ugrizom krpelja unesu u kožu.
Ukoliko se nakon nekoliko dana od ugriza krpelja pojave simptomi bolesti – poput vrućice, bolova u mišićima i zglobovima, opće slabosti, ili glavobolja, mučnina, povraćanje te pojave kožnih promjena, potrebno je posavjetovati se s liječnikom kako bi se pravovremeno utvrdilo o kojoj se bolesti radi te provelo adekvatno liječenje.
Većina bolesti koje prenose krpelji su blažeg oblika i liječenje se može provesti kod kuće, dok samo manji broj slučajeva zahtijeva obradu i liječenje u bolnici, bilo zbog potrebe primjene složenije terapije ili zbog mogućeg nastanka komplikacija i ozbiljnijih posljedica.
Foto/izvor: SBPlus
