U organizaciji novogradiške Udruge gluhih i nagluhih kao nositelja projekta “Uključivanje osoba oštećena sluha u demokraciju, podržanog od strane Britanske Ambasade u RH (sjedište u Zagrebu), danas je, 25. siječnja, u županijskoj vijećnici u Slavonskom Brodu održana javna rasprava “Kako i zašto uključiti manjine u politički život zajednice?”.

Nakon pozdravnih riječi voditelja projekta Josipa Brozovića, moderatorica rasprave, prof. Mirjana Juriša (ujedno i izvršna direktorica Saveza gluhih i nagluhih grada Zagreba) u uvodnom je ugovoru predstavila bitne odrednice tema javne rasprave, upoznala prisutne s donesenim Deklaracijama o pravima osoba s invaliditetom, istaknula problem nedostatka uključenosti ove manjine u politički i društveni život zajednice, te kao najveći uzrok navela pristupačnost – zbog informacijskih, komunikacijskih i fizičkih (arhitektonskih) barijera.

 

Zakonske obveze koje je Republika Hrvatska usvojila nalažu, između ostalog, zastupljenost osoba s invaliditetom u javnim institucijama, kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom, te omogućavanje pristupačnosti. Pitanje koje se postavilo na javnoj raspravi, a na koje nažalost nije odgovoreno, je koliko ima osoba s invaliditetom u političkim strankama? Pitanje je bitno jer su 10 % populacije u RH osobe s invaliditetom. S druge strane, podatak koji je iznijela Vesna Hribar Skukan, viša stručna savjetnica Ministarstva socijalne politike i mladih, je da u RH postoji 500 udruga osoba s invaliditetom, što znači da se te osobe trude uključiti u ravnopravno društvo. Pitanje je nažalost potpora na koju nailaze.

 

Đorđe Čurčić, dožupan Vukovarsko-srijemske županije, predstavio je vrlo zanimljive konkretne prijedloge, koji su sa strane predstavnika udruga prisutnih na javnoj raspravi – udruga gluhih iz Nove Gradiške, Slavonskog Broda, Vinkovaca i Zagreba – naišli na veliko odobravanje, a to je da se zakonski regulira pitanje financiranja udruga osoba s invaliditetom na način da lokalna samouprava bude dužna izdvajati 5 % prihoda tim udrugama, kako iste ne bi ovisile o trenutnoj politici/pojedincu, te da se osigura obvezno zastupničko mjesto predstavniku te populacije, i to na svim razinama – lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj. Time bi se spriječilo zloupotrebljavanje udruga u političke svrhe, što je prema njegovim riječima, čest slučaj, ali i omogućilo osobama s invaliditetom sudjelovanje u procesu donošenja odluka.

 

S druge strane, Predrag Šipka – pomoćnik ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH – kazao je kako je važnije osvijestiti sve građane po tom pitanju, te vaninstitucionalni razvoj socijalnog kapitala i pojam ljudske solidarnosti istaknuo kao ključan u procesu uključivanja manjina – jer, kako kaže, ljudi čine razliku. Također, naglasio je kako uz zakonski okvir koji postoji treba povećati institucionalne kapacitete kako bi se isti mogao provesti. Upravo to je bio jedan od zaključaka ove rasprave, s kojim se većina sudionika složila- imamo dobre zakone koji se ne provode u
praksi!

 

Kako bi se ti zakoni provodili, naglasila je Branka Meić iz Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, potrebno je povećati svijest javnih institucija, i cjelokupne društvene zajednice, o samom pojmu uključivanja. Međutim, dodala je, prostora za poboljšanje ima i unutar zakonskih okvira, ali i u praksi, te kao temelj uključivanja svih manjina navela obrazovni sustav.

 

Kao temeljni problem provedbe svih ovih ideja istaknut je nedostatak novca. Ružica Vidaković, dožupanica Brodsko-posavske županije, naglasila je kako je naša županija u daleko gorem položaju od ostatka RH zbog duplo veće nezaposlenosti, više korisnika socijalne pomoći itd. S jedne strane donose se zakonski propisi koje županije moraju usvojiti, pa tako i pitanje pristupačnosti, dok se istovremeno sredstva za provedbu istih ne dostavljaju, odnosno ne postoji decentralizacija sredstava. Pomalo pesimistično zaključuje kako je novca sve manje, a potreba sve više, tako da prije donošenja novih zakonskih obveza treba vidjeti što se može učiniti unutar postojećih formalno-pravnih okvira. Također, kao i predstavnica MSPM, predlaže udrugama osnivanje koordinacija ili krovnih udruga, kako bi mogle raspolagati s većim sredstvima za provedbu svojih projekata, pa tako i projekata uključivanja.

 

Na kraju, pozitivan zaključak ove rasprave, koja je na momente bila žustra, ali i izuzetno konstruktivna, je kako treba krenuti od sebe; u smislu da pripadnici manjina svojim radom povećaju vidljivost u društvu, te se na taj način izbore za vlastito uključivanje. Jer kako je rekao g. Šipka: “Nijedno pravo nije lako osvojeno, za sva se treba boriti!”.

 

Upravo s tom rečenicom na umu, Udruga gluhih i nagluhih nastavlja projekt “Uključivanje osoba oštećena sluha u demokraciju” kroz aktivnosti usmjerene političkim strankama, javnim institucijama i lokalnoj zajednici – radionice koje će se održati 28.1. u Novoj Gradiški, te 29.1. u Vinkovcima. Nadamo se kako ćemo do završetka projekta ostvariti zacrtane ciljeve osvještavanja onih koji donose odluke – uvrštavanjem ove problematike u programe političkih stranaka, te donošenjem (ili provođenjem) zakonskih okvira koji se tiču osoba s invaliditetom -, ali i potaknuti tu populaciju na uključivanje u sve pore društva!

Autor: Nikolina Jureković/photo: Nikolina Jureković

Komentari
Prethodni članakTOŠE PROESKI – ZAUVIJEK U NAŠIM SRCIMA, 25. siječnja 2013. Toše Proeski proslavio bi svoj 32. rođendan
Sljedeći članakSinoć zatvorena izložba “Za blagdanskim stolom” (photo)